35 LAŽNIH ISPRAVA

DIVJAK O LAŽNIM DIPLOMAMA 'Najviše me šokiralo krivotvorenje isprava osoba u koje nitko nije mogao sumnjati. Jedna je čak dobila 'Ponos Hrvatske''

    AUTOR:
    • Marijana Cvrtila

  • OBJAVLJENO:
  • 13.01.2020. u 14:16

Zagreb, 191119.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Konferencija za medije ministrice znanosti i obrazovanja Blazenke Divjak na temu najavljenog frontalnog strajka zaoslenih u osnovnim i srednjim skolama.
Na fotografiji: Blazenka Divjak.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar / CROPIX

Blaženka Divjak

 

U proteklih godinu dana u sustavu osnovnoga i srednjeg školstva pronađeno je 35 krivotvorenih isprava, od čega 18 diploma te 17 svjedodžbi. Najveći dio tih krivotvorina nosi pečat hrvatskih učilišta, dvije su "izdane" na ime fakulteta u Srbiji te po jedna fakulteta iz Slovenije i Austrije. S lažnim djelatnicima odmah su raskinuti ugovori o radu, prijavljeni su DORH-u i protiv njih su pokrenuti istražni postupci, izvijestila je jučer ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, predstavljajući rezultate postupka provjere vjerodostojnosti isprava u osnovnim i srednjim školama za svih oko 70 tisuća zaposlenika, što je zatražila prije točno godinu dana.

- Najviše me šokiralo krivotvorenje isprava od osoba u koje nitko nije mogao niti sumnjati. Neki su u sustavu radili i 20 godina, a jedna je osoba čak bila proglašena dobitnikom nagrade Ponos Hrvatske - podsjetila je ministrica, aludirajući na slučaj o kojem su mediji izvještavali lani u travnju, a riječ je bila o "magistru" latinskog jezika i povijesti koji je 17 godina predavao u dvije bjelovarske srednje škole.

Ministarstvo je također poslalo upitnik školama i učeničkim domovima o pokretanju postupka provjere isprava na koji su do 16. prosinca prošle godine odgovorile 1243 ustanove ili njih 86 posto od ukupnog broja (1419). Te 1243 ustanove na postupak provjere vjerodostojnosti dosad su poslale ukupno 57.905 isprava o stečenoj kvalifikaciji zaposlenika (što je 81 posto od ukupnog broja zaposlenih). Za 48.088 djelatnika potvrđena je vjerodostojnost isprave, dok se za njih oko 11 tisuća potvrde još čekaju. Ukupno 28 ustanova od onih koje su odgovorile na upitnik (dva posto) izjasnilo se kako nisu poslale nijednu diplomu na provjeru, no treba reći kako 176 ustanova uopće nije odgovorilo na upitnik pa se ne zna točan broj škola i učeničkih domova koje do danas nisu pokrenule postupak ni za jednog zaposlenika.

Na provjeru su morale biti poslane i diplome ravnatelja, no za 88 čelnika škola i učeničkih domova (sedam posto od ukupnog broja anketiranih) do 16. prosinca još nije bila poslana isprava na provjeru vjerodostojnosti, dok 60 ustanova nije poslalo ravnateljevu, ali jest za ostale zaposlenike. Iz Ministarstva također napominju kako su sve obrazovne ustanove bile dužne uspostaviti sustav provjere isprava prilikom novih zapošljavanja, što je do danas učinilo 81 posto anketiranih škola, a njih 19 posto (ukupno 235) nije.

Svima onima koji postupke provjera nisu pokrenuli ili nisu osigurali proceduru provjera isprava prilikom novih zapošljavanja Ministarstvo je ovih dana poslalo dodatne upute o obvezi završetka tih procesa, a u nadzor će biti poslana i prosvjetna inspekcija.

- Izuzetno nam je važno da u cijelosti provjerimo isprave zaposlenika, vratimo povjerenje u sustav i damo do znanja kako to ne može ovisiti o nečijoj dobroj volji, nego je to obveza. Sustav treba očistiti od zloporaba - poručila je Divjak.

Dodala je kako financijski razlozi školama ne mogu biti izgovor za nepokretanje ovih postupaka jer su u procesu obrazovne reforme dobile dovoljno novčanih poticaja, a postupak provjere ispravnosti stečenih kvalifikacija iznosi između dvije i najviše četiri tisuće kuna po školi za sve zaposlenike. Osim toga, 60 posto visokih učilišta postupak provjere ne naplaćuje. Upitnik je pokazao kako škole upravo financijske razloge navode kao razloge nepokretanja provjera, a neke su se izjasnile kako nisu provjeravale diplome i svjedodžbe pomoćnika u nastavi, tehničkog osoblja i kratkotrajnih zamjena, što su bile dužne učiniti.

Neobični razlozi

"Nije bilo potrebe", "Ne postoji razlog za sumnju", "Ravnatelj je otišao u mirovinu i iz nepoznatog razloga nije dao diplome na provjeru", "Nismo zatražili provjeru za dva radnika, i to zato što su diplomirali jedan u Srbiji, a jedan u BiH jer nismo znali na koji bismo način to napravili" - to su neki od "neobičnih razloga" kojima je Ministarstvu dio škola opravdavao nepokretanje postupka provjere. Međutim, ministrica poručuje kako su upute jasne: provjeriti se moraju isprave svih zaposlenika, postupke pokreću ravnatelji, a za osobe koje su diplomirale izvan Hrvatske proces provjere ide preko Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

 

Izdvajamo