ŠTO RADE U SLOBODNO VRIJEME?

Djeci su baka i djed dosadili. Ovo je poruka odraslima. Djeca su odraz ponašanja roditelja

    AUTOR:
    • Adriana Piteša,
    • Ivana Kalogjera

  • OBJAVLJENO:
  • 27.10.2010. u 21:18

Istraživanje je pokazalo da se 37 posto osnovnoškolaca ne bavi izvanškolskim aktivnostima

ZAGREB - Istraživanje Ipsos Pulsa, koje je pokazalo da su televizor i internet najbolji prijatelj svakom drugom djetetu u Hrvatskoj, stručnjake uopće nije iznenadilo. Djeca su, tvrde, samo odraz ponašanja i neodgovornosti nas odraslih, pa su rezultati istraživanja prije svega poruka nama odraslima.

- Mi smo društvo neograničene neodgovornosti - komentirala je ugledna splitska psihologinja Mirjana Nazor. Dodala je kako je u potpunosti jasno da djeca ne mogu provoditi slobodno vrijeme onako kako se to činilo 50 godina. No, ovi rezultati, kaže Nazor, jasno ukazuju na to da je izbor naše djece iznimno ograničen. A, za to nisu odgovorna djeca, već mi odrasli jer im nismo ponudili primjerenije sadržaje.

Važno za odrastanje

- Za mene je to svojevrstan oblik zanemarivanja i zlostavljanja djece - rekla je Nazor koja poziva roditelje i učitelje da se, potaknuti ovim rezultatima, počnu odgovornije baviti slobodnim vremenom djece jer ono je, upozorava, itekako važno za njihovo odrastanje.

Istraživanjem Ipsos Pulsa bilo je obuhvaćeno 500 djece u dobi od 7 do 14 godina.

Radi se, dakle, o djeci školske dobi od 1. do 8. razreda osnovne škole. Pokazalo se da se čak 37 posto njih izvan škole ne bavi nikakvim slobodnim aktivnostima. Od onih koji slobodno vrijeme ne provode samo uz televizor i internet, najviše se djece, njih 31 posto, bavi sportom, 12 posto djece pleše, 11 posto uči strane jezike, devet posto ih ide na informatiku, pet posto u glazbenu školu, četiri posto na dramsku grupu, a jedan posto na kreativne radionice. Djeci su najbolje društvo vršnjaci, no samo se 28 posto djece gra vani. Ostali većinu vremena provode kod kuće, a s prijateljima se druže virtualno.

Medijska ovisnost

- Rezultati ovog istraživanja u potpunosti se poklapaju s istraživanjima drugih zemalja, kao i s onima koje sam sam provodio s djecom u Zadru. Ta istraživanja pokazala su da je čak 11 posto osnovnoškolske djece razvilo medijsku ovisnost, tj. da više od pet sati dnevno provede na internetu. S tom djecom nitko ne razgovora o tome što vide na internetu, što vide na televiziji. Ne upozorava ih se kakve su mogućnosti manipulacije, da virtualni i stvarni svijet nisu isti - rekao je zadarski sociolog Zlatko Miliša te dodao kako je nedavno i američki predsjednik Barack Obama apelirao na roditelje da nadziru što im djeca rade na internetu jer čak 42 posto poslodavaca i podatke s interneta koristi pri zapošljavanju.

Stručnjake posebno zabrinjava podatak prema kojem samo pet posto djece slobodno vrijeme voli provoditi s bakom i djedom, a tek sedam posto s kućnim ljubimcima.

Pomaknuta granica

- Do odvajanja od obitelji i preusmjeravanja na vršnjake dosad je dolazilo u pubertetu, a sudeći prema ovim rezulatima, ta se granica pomaknula prema ranijoj dobi. To samo pokazuje da nam obiteljske veze slabe, što je danak modernom životu. Ne čudi me što djeca ne vole provoditi vrijeme s djedom i bakom, jer to sve manje vole i njihovi roditelji - komentirala je Vlasta Ilišin, ravnateljica Instituta za društvena istraživanja. Ili, kako je komentirala psihologinja Gordana Buljan-Flander: - Bake i djedovi nisu tako cool i ne mogu im dići adrenalin, kao sadržaji kojima su zatrpani. Omiljeni sadržaji suvremene djece su strane serije i filmovi, te reality showovi.

- Djeca imitiraju ponašanje koje vide na televiziji već sa 14 mjeseci. Gledajući nasilje, razvijaju empatiju na nasilje, a seksualizirani sadržaji kod njih razvijaju drukčiji moralni okvir do te mjere da im i silovanje postaje normalno - naglasila je Buljan-Flander.

Djeca za tvrtke postaju potrošači

Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecu, kazala je da se na djecu često gleda kao na kupce proizvoda i usluga, pa se to čini i u području njihova slobodnog vremena, gdje društvo prebacuje svu odgovornost na roditelje.

- Konvencija UN-a o pravima djeteta u članku 31. navodi da dijete ima pravo na odmor i slobodno vrijeme, na igru i razonodu primjerenu njegovoj dobi.

Pritom se posebno ističe odgovornost države za stvaranje odgovarajućih i jednakih uvjeta za provođenje kulturnih, umjetničkih, rekreativnih aktivnosti u slobodnom vremenu, kako bi one bile dostupne svakom djetetu pod jednakim uvjetima - upozorila je M. Jelavić.

Online generacije nisu odustale od lopte i lutaka

Hvala Bogu da su lopta i lutke preživjele, komentirala nam je Vlasta Ilišin, osvrćući se na podatatak da djevojčice i dječaci internetske generacije nisu odustali od lopti, autića i lutki.

U svoje slobodno vrijeme 53 posto djece osnovnoškolske dobi, pokazalo je istraživanje, najradije provodi tako da se vani na zraku igraju i druže s prijateljima. Igračke ili stvari kojima se najradije zabavljaju su računalne igrice, ali i lopta te lutke i bebe.

Lopta i igrice su draži dječacima, koji se još uvijek vole igrati i s autima, kamionima i ostatkom voznog parka te figurama likova iz crtića. Djevojčice su, pak, navodile lutke, bebe, nakit, šminku, pribor za crtanje, plišane životinje, ali i društvene igre. Kao omiljene rekvizite za slobodno vrijeme njih izdvaja čak 28 posto djece. To su uglavnom niži razredi osnovne škole, djeca koja rjeđe imaju mobitele i najrjeđe od sve ostale djece dobivaju redovni džeparac. Kad bi ga imali, potrošili bi ga na igračke, žvakaće gume, sličice i sl. - slijedeći šprancu koja nam je poznata desetljećima.

Udio takve djece počinje opadati kad uđu u 11. godinu. No, stručnjaci upozorovaju da bi se broj takve djece uskoro mogao smanjiti.

- Molim vas, možete li se sjetiti kad ste posljednji put vidjeli djecu da se igraju ispred kuća, a da se ne radi o strogo kontroliranim uvjetima, kao što je park, a i parkova je sve manje - naglasio je tako Zlatko Miliša. Slično razmišlja i Mirjana Nazor koja kaže kako nije čudno da djece sjede kod kuće za računalom kad često ni nemaju drugog izbora jer u mnogim mjestima nedostaje prostora za igru i druženje.

- U mojoj su ulici sva mjesta na kojima su se djeca igrala, pretvorena u parkirališta - zaključila je Nazor. ( I. K. B., A. Pi.)

Izdvajamo