ZAGREB - Iako se ministar turizma Damir Bajs i čelnik HTZ-a Niko Bulić hvale uspjesima hrvatskog turizma, neumoljivi MMF nije nimalo impresioniran rezultatima u tom području. U posljednjem desetljeću, navodi u upravo objavljenom izvješću, Hrvatska je bila među europskim tržištima u nastajanju “s najnižim rastom izvoza i najslabijim prodorom na tržišta EU”. Pritom ne misli samo na izvoz robe nego i na turizam.
Velik skok
MMF ističe da “rast dolazaka turista zaostaje” i pritom Hrvatsku uspoređuje s druge dvije zemlje, Turskom i Bugarskom. Do 2003. sve tri zemlje imale su sličnu dinamiku godišnjeg povećanja broja turista, ali nakon toga Turska i Bugarska napravile su puno veći iskorak.Tursku je početkom desetljeća godišnje posjećivalo oko osam milijuna turista, a Hrvatsku 6,6 milijuna turista. No, u međuvremenu je broj turista koji posjećuje Tursku skočio za oko 20 milijuna, dok je u Hrvatskoj lani bilo oko 4 milijuna turista više nego 2000.
Također, dok je stopa rasta dolazaka u Hrvatskoj u promatranom razdoblju iznosila oko 60 posto, u Bugarskoj je dosegnula oko 125 posto. Prema mišljenju Nevena Ivandića s Instituta za turizam, Bugarska kreće od osjetno niže razine, pa “gradnja jednog hotela” i povećanje kapaciteta ima puno veći utjecaj. No, on i njegov kolega Siniša Horak slažu se u ocjeni da je suštinska razlika između Hrvatske i te dvije zemlje u investicijskoj politici.
Lekcije od Turske
- Te zemlje, osobito Turska, vrlo su otvorene za strane investitore, dok je to kod nas vrlo komplicirano - objašnjava Horak. - Privatizacija je otežavala ulaganja, a na koncu, mi smo dugo lovili promete ostvarene prije rata - kaže Horak, ističući da turizam kod nas nije prepoznat kao politika koja je važna za ekonomiju.
Kao najbrže rastuća zemlja u regiji (BDP je lani skočio čak 8,9 posto) Turska postaje pravi eldorado za strane ulagače koji, uz ostalo, grade nove hotele i povećavaju turističke kapacitete. U prva tri mjeseca, primjerice, ukupna izravna strana ulaganja u Tursku iznosila su 3,95 milijardi dolara, što je 154 posto više nego u istom razdoblju lani. U ovoj godini očekuju da će ulaganja dosegnuti oko 20 milijardi dolara. Pritom turska vlada planira u turizam uložiti oko 150 milijuna dolara. Treba li Hrvatska naučiti turističku lekciju od Turske?
Trebaju nam reforme
- O tome tek treba razmišljati. Turska je priča za sebe, ima veće kapacitete, a država sudjeluje u poticanju tog sektora. Hrvatska ne može ići na takav rast, ali ono što treba jest stvarati klimu za povećanje smještajnih kapaciteta, na način da sami ulagači pronađu isplativost takvih investicija - objašnjava Ivandić. Hrvatska, možda, nema potencijale Turske, ali može ostvariti puno više.
Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, kaže da je Hrvatska mogla učiniti više da je bilo više ulaganja, uključujući stavljanje u funkciju državnog zemljišta.
- Ako želimo biti konkurentni u svim sektorima ekonomije, to uz ostalo znači da plaće ne smiju rasti brže od produktivnosti - kaže Šaravanja. Ako ne povećamo konkurentnost teško ćemo izbjeći najgori scenarij. Slučaj Grčke najbolje pokazuje što znači biti nekonkurentan i previše se oslanjati na turizam i brodogradnju.
Novi hit među turistima: Obilasci zemalja u razvoju
U izvlačenju iz gospodarskih turbulencija, Europska Unija vjeruje da može pomoći i turizam pa je odlučila povećati potporu turističkom sektoru. U borbi s međunarodnom kunkurencijom EU planira početi prodavati Europu kao objedinjenu destinaciju, a ne podupirati međusobno natjecanje zemalja članica.
Svjesna da joj to povećava konkurenciju, Turska upozorava svoj turistički sektor da EU planira podijeliti subvencije u iznosu od 14 milijardi eura članicama čiji je turizam negativno pogođen globalnom krizom, a to su njeni izravni konkurenti: Grčka, Španjolska i Portugal. Prošle godine, kako navodi Svjetska turistička organizacija, došlo je do snažnog oporavka međunarodnog turizma. Broj turista dosegnuo je 940 milijuna, što je 6,6 posto više nego 2009. godine. Istodobno, prihodi su iznosili 919 milijardi dolara, 4,7 posto više nego godinu ranije.
U ovoj godini očekuje se daljnje povećanje broja turista za 4 do 5 posto. Posljednja dva desetljeća turisti u sve većoj mjeri otkrivaju nastajuća tržišta.
Dok je 1990. godine 31 posto turista biralo zemlje u razvoju kao svoje destinacije, danas je takvih čak 47 posto. Sve zemlje u razvoju u tome traže svoju šansu.