Nemoguća misija za Danka Ivaniševića iz Zalužnice u Lici gotovo je svaki pokušaj da se spoji na internet, javlja Nova TV.
- Pogledao bih nekakve novosti, vjerojatno za poljoprivredu jer od toga živimo i time se bavimo, a to nam je nedostupno, a da ne govorim o mejlu - govori Ivanišević.
Hrvatska je, naime, prva po sporosti, ali i prva u visokoj cijeni tog sporog interneta.
U Hakomu, regulatornoj agenciji koja nadzire tržište kažu kako su nemoćni u rješavanju infrastrukture.
- Svi operatori su privatne kompanije i oni će naravno ulagati tamo gdje ima interesa. Znači oni neće ulagati u područja gdje oni ne mogu ostvariti povrat na uloženi kapital s kojim bi oni bili zadovoljni - govori Ivo Majerski iz Hakom-a.
Operatori tvrde suprotno. Kažu kako Hrvati ne plaćaju najskuplji internet i dodaju kako su posljednjih godina itekako ulagali u infrastrukturu, a neki problem vide u državi i sporosti hrvatske birokracije.
U udruzi potrošač navode još problema s kojima se građani susreću.
- Brzina im nije onolika koliko je propisana tj. potpisana ugovorom. Znači, evo banalan primjer, ako potpišete na 100 Mbit-a u biti dobivate oko 70 - 75 i to ovisi kada i u koje vrijeme - govori Igor Vujević iz Društva za zaštitu potrošača Hrvatske.
U cijeloj priči trpe i IT tvrke.
- Ukoliko firme nemaju pristup internetu sa većom brzinom ili ako internet ne radi zaista cijelo vrijeme tokom dana, tada dolazi do gubitaka, samo što nemaju prilike reagirati - govori vlasnik IT tvrtke, Stevica Kuharski.
Za HAKOM rješenje postoji.
- Rješenje postoji jer postoje europski fondovi koji omogućavaju državama članicama da povuku bespovratna sredstva i na taj način sagrade infrastrukturu - govori Majerski.
No koliko će stanovnici pojedinih krajeva Hrvatske morati čekati da i do njih dođe 21. stoljeće nije poznato, prenosi Dnevnik.hr.