PROGNOZE EK

DOBRA VIJEST IZ BRUXELLESA 'Hrvatska će uskoro izaći iz recesije' LOŠA VIJEST 'I dalje ste najgori u EU'

Arhiva CROPIX / AFP

Ovo je prvi puta nakon dugo godina da Komisija predviđa rast svim članicama

BRUXELLES - Europska komisija je danas u zimskim ekonomskim prognozama potvrdila da bi Hrvatska mogla imati ove godine rast BDP-a od simboličnih 0,2 posto što znači da će, ukoliko se ostvare ove prognoze, po prvi puta nakon šest godina, izaći iz recesije. No to je jedina, koliko toliko dobra vijest, jer i ove prognoze potvrđuju da će Hrvatska biti po rastu BDP-a najlošija u EU te i ove i sljedeće godine imati najmanji rast BDP-a od svih država.

Ovo je prvi puta nakon dugo godina da Komisija predviđa rast svim članicama, a najveći bi rast trebala imati Irska sa 3,5 posto, a najmanji Hrvatska. Na razini prosjeka EU, ove će godine BDP rasti 1,7 posto, a 2016. preko 2 posto.

Komisija je ovim izvješćem zadržala prognozu za Hrvatsku za ovu godinu po kojoj će BDP rasti 0,2 posto, ali je smanjila prognoze za sljedeću godinu te nam za 2016. predviđa rast od samo 1 posto umjesto prijašnjih 1,2 posto. Prošle godine smo, prema ovim procjenama, imali pad BDP-a od 0,5 posto, umjesto ranije prognoziranih 0,7 posto.

Čak i ovaj mali rast od 0,2 posto će biti moguć zahvaljujući isključivo porastu neto izvoza. Na naš koliko toliko pozitivni pomak utjecao je i rast kojeg je zabilježila susjedna Slovenija. Slovenija će imati rast BDP-a 1,8 ove te 2,3 sljedeće godine.

Ako se ostvari ovaj rast, on neće imati veliki utjecaj na smanjenje nezaposlenosti po čemu će Hrvatska ostati na začelju uz Španjolsku i Grčku koje jedino imaju veću stopu nezaposlenosti.

Ove godine će nezaposlenost biti 16,8, a sljedeće 16,4 posto. Iako će i dalje imati nezaposlenost veću od nas, u Španjolskoj i Grčkoj ona pada puno brže. U Hrvatskoj je do sada padala zaposlenost, a sada će ona stagnirati da bi sljedeće godine počela slabi rast.

Ono što vrtoglavo raste, a što će i dalje rasti u Hrvatskoj je javni dug. On je 2011. iznosio 59,9 posto BDP-a, a ove godine će iznositi 84,9 da bi se sljedeće godine popeo na 88,7 posto. Deficit za prošlu godinu će biti manji nego što se ranije prognoziralo (5 posto BDP-a), ali i to znači da nismo ispunili uvjete koje je EU dala iz postupka prekomjernog deficita.

Milanović: Imamo dobre naznake za gospodarski rast

Premijer Zoran Milanović u četvrtak je na sjednici Vlade ocijenio kako su podaci o rastu prometa u trgovini na malo te industrijske proizvodnje na godišnjoj razini dobre naznake da će se dogoditi i pozitivne stope gospodarskog rasta.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini. To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovine 2013. godine.

DZS je nedavno objavio i podatak o rastu industrijske proizvodnja u prosincu prošle godine, već četvrti mjesec zaredom, za 5,3 posto, što najviše od početka recesije 2009.

"To je sada već nekakav trend, vidjet ćemo hoće li se pretvoriti i u konkretne stope rasta", kazao je Milanović. To su pozitivni podaci, dodaje premijer, iz istog izvora iz kojeg su do sada mjesecima dolazili negativni podaci.

"A sada dolaze pozitivni. Pričekajmo, vidjet ćemo, ali naznake nisu loše, rekao bih da su dobre", ustvrdio je.

Osvrnuo se i na interes najuglednijih inozemnih medija za Vladinu mjeru "Novi početak", odnosno otpis dugova ili moratorij na ovrhe najsiromašnijih građana kojima su blokirani računi, kazavši kako ga je to iznenadilo.

"To je prepoznato kao nešto jedinstveno, a mi vjerujemo i dobro, dobro intonirano, tako da nam je drago da se priča o stvarima koje su isključivo bile motivirane time da se ljudima pomogne, a ne da se reklamirano, jer od toga nemamo nikakve koristi", reka je.

Zadovoljan je što su strani mediji primijetili "da se u Hrvatskoj događaju projekti i to dogovorno".

"To je sve skupa bio jedan pregovarački, dogavarački i nagovarački proces", kazao je Milanović istaknuvši veliku ulogu potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić u postizanju sporazuma s lokalnim vlastima, bankama i teleoperaterima. "Vjerujem da će to ljudima pomoći", zaključio je Milanović. (Hina)

Prognoze Bruxellesa u skladu s očekivanjima domaćih analitičara

Procjena Europske komisije o blagom rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini u skladu je s procjenama većine domaćih analitičara, koji u ovoj godini također očekuju izlazak Hrvatske iz recesije.

Europska komisija objavila je u četvrtak zimske prognoze o gospodarstvu Europske unije, u kojima očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,2 posto, što bi bio njegov prvi rast nakon šest godina neprekidnog pada.

Rast od 0,2 posto, kao Komisija, očekuju i analitičari Hrvatske narodne banke (HNB), Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), kao i Splitske banke.

Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a na tolikom rastu hrvatska je Vlada temeljila i državni proračun za ovu godinu.

Analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju, pak, stagnaciju gospodarstva, dok u Hypo Alpe Adria banci i Erste & Steiermaerkische banci očekuju pad gospodarstva od 0,5 posto.

"U prvom dijelu ove godine očekujemo da će se BDP kretati između stagnacije i pada za 0,5 posto. Ohrabruje što su u četvrtom tromjesečju prošle godine porasli industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo. No, velika je nepoznanica investicijska aktivnost u ovoj godini, kao i povlačenje sredstava iz EU-fondova. Isto tako, Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita, što vrši pritisak na investicije države i državnih poduzeća. Zbog toga smo i dalje oprezni u procjenama", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

U drugoj polovici godine očekuje izlazak gospodarstva iz recesije, i pozitivnije, premda ne visoke stope rasta.

"Sve u svemu, ovo će biti godina stagnacije, pri čemu nije toliko važno hoće li na kraju biti neki lagani plus ili minus BDP-a", zaključuje Alen Kovač.

Lalovac: Ne treba imati ogromna očekivanja, bitno je da se trendovi počinju mijenjati

ZAGREB - Ministar financija Boris Lalovac ocijenio je u četvrtak, komentirajući najnovije prognoze Europske komisije (EK) o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015., da je bitno da se trendovi u gospodarstvu počinju mijenjati.

"Vidite da radimo i na rasterećenju građana kroz oprost dugova i drugim mjerama povećanja osobnog dohotka i nadam se da će se te mjere početi i vraćati kroz određeni dio potrošnje. Na potrošnju će svakako utjecati i niže cijene energenata i određene druge robe široke potrošnje. Ne treba imati neka ogromna očekivanja ili nekakve iluzije, meni je bitno da se trendovi počinju pomalo mijenjati", izjavio je Lalovac novinarima nakon sjednice Vlade.

Lalovac smatra da izlazak iz recesije s malim rastom od 0,2 posto predstavlja promjenu trenda u gospodarstvu i nada se da će se pozitivne brojke iz zadnjeg kvartala prošle godine nastaviti u prvom kvartalu ove godine.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini. To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovine 2013. godine. Nedavno je objavio i podatak o rastu industrijske proizvodnja u prosincu prošle godine, već četvrti mjesec zaredom, za 5,3 posto, što je najviše od početka recesije 2009. godine.

Na novinarski upit hoće li se i u ovoj godini mijenjati porezna politika, s obzirom da bi njezine česte promjene mogle biti zamjerka EK, Lalovac je kazao da će se porezni sustav mijenjati onoliko koliko ide u korist građanima i poduzetnicima.

"Sve ono što ide u korist građana i poduzetnika mijenjat ćemo toliko puta koliko će donijeti koristi građanima i poduzetnicima. Pokušavamo sve činiti da se potakne gospodarska aktivnost, da se vrati dio optimizma i potrošnje i mijenjat ćemo ih onoliko puta koliko je potrebno da se građanima omogući povećavanje kućnog budžeta", izjavio je Lalovac. Jer, istaknuo je, "vidite da se može štedjeti i na lokalnoj i na centralnoj državi, a da to može biti dio spasa za kućanstva, i kroz oprost dugova i kroz povećani osobni odbitak".

Izdvajamo