ZAKON O POTROŠAČKOM KREDITIRANJU

DOGOVOR MINISTARSTVA FINANCIJA S HNB-OM I BANKAMA Kamate na minus smanjuju se na 9 posto

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 27.02.2013. u 08:35

Goran Mehkek / CROPIX

Najave o ograničavanju minusa na tekućem računu do visine jedne plaće bit će ublažene u novom Zakonu o potrošačkom kreditiranju

Kako će konačno izgledati Zakon o potrošačkom kreditiranju trebalo bi biti poznato ovih dana, ali sve upućuje na to da će prve najave o ograničavanju minusa na tekućem računu do jedne plaće biti malo ublažene te da će veći fokus biti na smanjenju kamatnih stopa.

Ministarstvo financija, HNB i poslovne banke još “bruse detalje”, a kako se može čuti iz tih krugova, gledaju se iskustva drugih zemalja i cilj je pronaći “optimalna rješenja”.

Kad je riječ o kamatnim stopama, vjerojatno neće biti problem doći do dogovora. Prema pisanju Novog lista, najviša kamatna stopa na minuse po tekućim računima i potrošačke kredite više ne bi bila 12 posto, već 9 ili 10 posto.

Takvo bi rješenje razveselilo sve građane, premda ne i banke. Međutim, ministar financija ima pravo definirati formulu po kojoj će se izračunavati pojedine kamatne stope.

Revolt javnosti

Mnogo je veći problem donijeti odluku o minusu po tekućem računu. To je postalo delikatno pitanje, prije svega iz političkih razloga. U prijašnjim raspravama između Ministarstva financija i HNB-a očito je bio postignut načelni dogovor da se minus ograniči na visinu jedne plaće, uz prijelazni rok od godinu dana u kojem bi građani mogli veće zaduženje po minusu pretvoriti u potrošački kredit, uz nižu kamatnu stopu.

Prve najave takve odluke, međutim, u javnosti su izazvale pravi revolt. Gotovo svi digli su glas protiv: većina građana, sindikati, ekonomisti, oporba, koalicijski partneri....

Potrošački kredit

Ministar Linić ostao je sam, uz tvrdnju da se “ne premišlja niti razmišlja” o mogućem odustajanju od ograničavanja minusa. Boris Vujčić, guverner HNB-a, samo je poručio da je konačna odluka na ministru, a on je iznio razloge za i protiv.

Smatra da prijedlog ima smisla jer “minus od tri plaće u biti više i nije minus nego potrošački kredit po najvišoj kamatnoj stopi u koji se klijent postupno uvuče i koji potencijalno može imati jednokratnu otplatu na kraju razdoblja, za koju potrošač možda nije sposoban”.

- S druge strane, makroekonomski efekti pretvaranja viška minusa iznad jedne plaće u potrošački kredit s nižom kamatnom stopom mogli bi dovesti do dodatnog razduživanja i smanjenja raspoloživog dohotka u roku dospijeća takvih kredita, godinu do dvije - rekao je Vujčić. Na kraju, ministar Linić našao se u vrlo nezahvalnoj situaciji.

Ustrajavanjem na svom prijedlogu ne samo da bi išao protiv svih već su i argumenti s kojima se brani tanki.

S druge strane, povući se s bojnog polja nije u njegovoj naravi, što bi značilo i popuštanje koalicijskom partneru koji baš na igra fer niti bira riječi kad ga napada. Na koncu, odustajanje bi bilo još jedan udar na vjerodostojnost cijele Vlade.

Sve upućuje na to da bi se moglo izroditi kompromisno rješenje - minusi će se smanjiti, ali tako da se ne smanje.

Milanović odlučuje

Konačnu verziju prijedloga Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama Ministarstvo financija dat će u javnu raspravu, a u kojoj će formi biti upućeni u Sabor, odlučit će Vlada, odnosno premijer Zoran Milanović.

Izdvajamo