I dok Europa korača naprijed u borbi za sigurniju hranu, Hrvatska, čini se, malo kaska za ostalima.
Taj se zaključak nameće nakon što je Ministarstvo poljoprivrede propustilo implementirati novu europsku Uredbu o službenim kontrolama u proizvodnji i prodaji hrane, za što nam je rok bio 14. prosinca ove godine, i to nakon što nam je EU dala dvije godine za implementaciju legislative.
Nacrt
Riječ je o Uredbi kojom se na razini članica postrožuje sustav službenih kontrola poljoprivredno-prehrambenog lanca, a što bi zemljama članicama trebalo donijeti brojne benefite u vidu bolje i kvalitetnije proizvodnje. Između ostaloga, nova uredba predviđa uvođenje izdašnijih financijskih kazni koje će se moći izricati i u postocima ukupnih prihoda prekršitelja, a predviđeni su i noviteti u postupcima inspekcija tijekom nadzora.
Tako bi, recimo, veterinarska, poljoprivredna i druge inspekcije uvođenjem novih propisa trebale moći samostalno targetirati nadzore tamo gdje su oni najpotrebniji, a otvara se i mogućnost za anonimnu kupnju uzoraka hrane putem interneta koji će se, pokaže li se da su nesukladni, potom moći tretirati kao službeni uzorci.
O uvođenju novog zakona Jutarnji je list pisao u listopadu ove godine kad su nas iz Ministarstva poljoprivrede uvjeravali da će zakon biti donesen na vrijeme, i to usprkos činjenici da nešto malo manje od dva mjeseca prije roka za implementaciju još nije postojao javno dostupan ni njegov nacrt prijedloga.
Jutarnji je list stoga od Ministarstva zatražio pojašnjenje zašto nije izglasan novi Zakon o službenim kontrolama te jesmo li zbog procedure potvrde prava već dobili kakve packe po prstima od Bruxellesa, ali do zaključenja broja nismo primili odgovor.
Formalnopravno, propust implementacije Uredbe u domaće zakonodavstvo prema pravilima EU predstavlja proceduru povrede prava za koju su propisani i konkretni koraci, a kao posljednji među njima javlja se mogućnost da nam Sud Europske unije odredi financijsku kaznu koja se razlikuje od članice do članice.
Službeni postupak koji u takvim slučajevima pokreće Komisija prvo predviđa slanje opomene državi članici od koje se potom traži detaljno obrazloženje situacija s rokom od dva mjeseca, a zaključi li Komisija da država i dalje ne surađuje, predmet može uputiti Sudu Europske unije, iako trenutačna praksa pokazuje da ih većina ne stiže do ovog koraka.
Pravila
Pokaže li se, pak, da ni pokretanje sudskog postupka nije dovoljno kako bi se državu članicu potaknulo na implementaciju propisa, Komisija ima pravo od Suda zatražiti da članici odredi financijsku kaznu čija je visina propisana posebnim dokumentom te ovisi o BDP-u članice, kretanjima inflacije, broju zastupničkih mjesta i sličnom, a obračunava se za svaki dan kašnjenja s implementacijom europskih propisa. EU parlamentarka Biljana Borzan (SDP) jučer je upozorila kako Hrvatska nije na vrijeme implementirala zakon.
“Vlada je imala dvije godine da to učini i nije dobro što ćemo predsjedanje EU početi na ovaj način”, upozorila je Borzan.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručili su da je nacrt prijedloga zakona izrađen te poslan tijelima državne uprave na mišljenje, a kao razlog kašnjenja navode reorganizaciju državne uprave, posebno Državnog inspektorata koji objedinjuje inspekcijske službe, ali i činjenicu da cijeli niz drugih uredbi važnih za donošenje ovog zakona navodno nisu bile na vrijeme donesene na razini EU. Osim toga, poručuju kako im se institucije EU još nisu obratile vezano uz kašnjenje.