Nakon uspješno i neočekivano brzo provedene akcije Bljesak, kojom je u prvim danima svibnja 1995. razbijena separatistička SAO Zapadna Slavonija, bilo je jasno da rat u Hrvatskoj ulazi u završnu fazu te da je samo pitanje dana kada će početi operacija kojom bi trebao biti slomljen i ostatak paradržavne tvorevine SAO Krajine. Pogotovo kada se intenziviralo bojište u zapadnim dijelovima BiH prema granici s fantomskom Krajinom. Pune četiri godine, od 1991., rat već traje različitim intenzitetom. Hrvatska je međunarodno priznata, bolje se pozicionirala na svjetskoj sceni, a i najznačajnijim tadašnjim političkim snagama - SAD i EU - “odabir je Hrvatska”, ali još uvijek ne može početi funkcionirati kao “punokrvna” država jer ne kontrolira više od četvrtine svog teritorija.
Paradržavna tvorevina
Ti vrući proljetni dani 1995. najavljivali su i burno ljeto. Iz knjige “Dokumenti RSK - Bljesak i Oluja” u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata koji su uredili Ivan Brigović, Ante Nazor, Natko Martinić Jerić te Ivan Radoš, donosimo izvatke iz vojno-sigurnosnih izvješća vojske RSK, u periodu od Bljeska do pada Knina te završni “raport” o razlozima “gubitka SAO Krajine” koji piše tadašnji zapovjednik krajinske vojske general Mile Mrkšić.
Mile Mrkšić
Ta izvješća daju dobar uvid u tadašnje stanje duha koji vlada u famoznoj Krajini. Vojna i sigurnosna izvješća ne mogu prikriti atmosferu napetosti, demoraliziranosti te sve upućuje da je “najveći egzodus nakon Drugog svjetskog rata”, kako danas o Oluji govore u Srbiji, zapravo bio priprema samih vlasti te paradržavne tvorevine koja se naočigled urušavala, ali je i plod opće atmosfere straha, beznađa i besperspektivnosti koja se može iščitati iz vojno-sigurnosnih izvješća. Zato nije ni čudno da se cijela akcija Oluja uklopila u ciglih 72 sata.
(foto: Jakov Prkić/CROPIX)
Bombardiranje Zagreba
“Jedinice 18. korpusa pružale su jak otpor, ali su neke pod pritiskom višestruko jačeg neprijatelja bile prisiljene na povlačenje”, piše već 2. svibnja, drugog dana akcije Bljesak, pomoćnik komandanta za “bezbedonosne poslove” pukovnik Rade Rašeta, priznajući da je zapravo cijela taktika obrane bilo samo što brže prebacivanje preko Save u Republiku Srpsku. No, tog dana je raketiran i Zagreb, zbog čega je među ostalim suđeno u Haagu i predsjedniku Krajine Milanu Martiću, ali u izvješću iz Krajine čitamo i neke bizarne detalje:
“Danas u 10.30 časova ARJ SVK gađali su ‘orkanom’ Banske dvore, MORH i aerodrom Pleso sa 8 raketa. Prema našim saznajima pogođen je.. reon Zrinjevca, delimično je oštećena ambasada SAD, raskrsnica Draškovićeve i Vlaške ulice kojom prilikom je uništen tramvaj, širi reon železničke stanice i hotela Eksplanada, plinara na Radničkoj cesti kao i deo Novog Zagreba.
Ne raspolažemo proverenim podacima o broju poginulih i ranjenih, ali se operiše od 30 poginulih i oko 130 ranjenih.
Raspolaže se pouzdanim podacima da Zagrebčani masovno napuštaju grad i uglavnom su usmjereni ka prelazima u Sloveniju. Slovenci su zatvorili granice, što dodatno izaziva paniku i strah. Prema gruboj proceni izvora da oko 1/3 stanovnika Zagreba je u paničnom stanju, kretanju ili je u skloništima ili je otišla kod rodbine i prijatelja van glavnog grada.
Tuđman je u toku popodneva napustio Zagreb i iz nepoznatih motiva otišao na Brione. Cijeni se da se uz generala Tuđmana nalazi i uži dio glavnog stožera”.
U istom izvješću stoji kako je Luka Rodić, predsjednik općine Banja Luka, odbio “primiti izbjeglice iz zapadne Slavonije”.
Rade Rašeta, kaže kako iz UNPROFOR-a, dobivaju informacije da je “akcija sprovedena uz suglasnost SAD-a”.
Pukovnik Milan Trgovčević zadužen za “moral i informisanje” piše u svom izvješću od 4. svibnja da se “ bez pomoći iz Jugoslavije” (...) destabilizovani 18. korpus nije mogao više učiniti” te se pita “šta je s Jugoslavijom i Srbijom i jesmo li izdati. Hoćemo li s Karađorđevićem ili Miloševićem?”.
Masovno iseljenje
Pukovnik Rašeta u izvješću “Upravi bezbednosti Vojske Jugoslavije” piše kako su predstavnici “srpskih lokalnih i vojnih vlasti” na Banovini razgovarali s predstavnicima iz Hrvatske o “mirnoj reintegraciji RSK u Hrvatsku, čime se pospešuje širenje straha, defetizma i panike u RSK”.
A kaže kako se “intenzivira šverc” u Baniji s Hrvatskom i muslimanima. Pa u jednom izvješću stoji: “Učešće u švercu uzelo je ogromne razmere. Preko šverca naši neprijatelji više postižu nego oružanom borbom”.
Tako je 9. svibnja donijeta odluka o formiranju Prijekih vojnih sudova čija je nadležnost sprečavanje dezorganizacije, neizvršenja naredbi, širenja panike, dezerterstva, suradnje s neprijateljem, a izricat će kazne zatvora, ali i smrtne. Kako se većina izvješća bavi potpuno demoraliziranom atmosferom, krajinsko ministarstvo obrane piše kako je “otpočela pobuna krajinske vojske dobrovoljcima iz SRJ”, te da svaki dobrovoljac mora to potvrditi “svojeručnim potpisom”. No, Rašeta piše kako se unatoč uloženom trudu “glasine i dalje prenose intenzivno tako da je navodno u Petrinji formiran ogranak HDZ-a s oko 1000 članova Hrvata i Srba, a na čelu se nalazi Srbin. U nekim mjestima u zoni razdvajanja HV je koristila razglase i pozivala naše borce na predaju, obećavajući da će prema svima biti primijenjena abolicija”.
Veliki problem su i odlasci iz SAO Krajine, pa u izvješću pukovnika Rašete od 11. svibnja stoji kako se “na podsticaj svojih rođaka Srba u Francuskoj stanovništvo iz Benkovca i okoline intenzivno priprema za iseljenje porodica u SRJ. (...) U zadnjih desetak dana u Beograd su otišla tri autobusa žena i dece, sve iz straha da ne budu odsečeni od ostalog dela RSK kao i Z. Slavonija”.
priredio: Vlado Vurušić
Knjiga 'Dokumenti RSK - Bljesak i Oluja', u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, u suradnji s Jutarnjim listom naći će se u prodaji na svim kioscima od petka 31. srpnja. Knjiga ima 528 stranica, a prodavat će se po cijeni od 69,90 kn