ZAGREB - Sljedeća godina, prema ocjeni vodeće globalne agencije za analize i prognoze IHS Global Insight, donijet će blagi oporavak, ali nad svjetskom ekonomijom i dalje visi prijetnja od novog potonuća. Globalni BDP rast će 2,8 posto, što je značajan pomak u odnosu na ovu godinu kada je zabilježen pad od dva posto, ali to je i dalje mnogo sporije od standardne stope rasta od 3,5 do četiri posto.
S obzirom na slabašan oporavak, cijene sirovine, osobito nafte, će pasti u odnosu na sadašnju razinu, dok će dolar malo ojačati. Već po tradiciji, analitičari Global Insighta, predvođeni glavnim ekonomistom Narimanom Behraveshom, iznose top 10 predviđanja za sljedeću godinu.
Spori oporavak
1Oporavak u SAD-u bit će polagan, u rasponu između 2 i 2,5 posto. Potrošnja kućanstava rast će po stopi od samo 1,8 posto, što je nedovoljno za osjetniji rast BDP-a. Najveću kočnicu za veći šoping predstavljat će rast nezaposlenosti, koja bi u prvom tromjesečju mogla dosegnuti 10,5 posto.
EU BDP: +0,9%
2 U Europi i Japanu oporavak će biti sporiji nego u SAD-u. Rast BDP-a u eurozoni bit će 0,9 posto, a u Japanu 1,4 posto. Neke zemlje zapadne Europe, uključujući Island i Irsku, recesija čeka i u 2010. jer su financijska kriza i pucanje balona na tržištu nekretnina ostavili dublji trag.
Najbrži rast Azije
3Većina tržišta u nastajanju, osobito azijsko, nadmašit će razvijeni svijet. U Aziji (bez Japana) rast će biti 7,1 posto, u Latinskoj Americi, na Srednjem istoku i Africi BDP će se imati stopu rasta od 3 do 4 posto. Najsporiji rast očekuje se u istočnoj Europi, tek 1,7 posto.
Niske kamate u G8
4 Kamatne stope u zemljama G8 ostat će vrlo niske. Iako su neke centralne banke počele dizati kamatne stope (Australija, Izrael, Norveška), malo je izgledno da će tim putem krenuti Federalne rezerve, ECB ili Bank of England prije trećeg kvartala sljedeće godine.
Manje poticaja
5 Fiskalni poticaji će jenjavati. Većina zemalja više ne planira nove poticaje, a neke će ih smanjiti, primjerice Velika Britanija. Čak ni u SAD-u, gdje se spominjao drugi poticajni paket, više nema novca za ništa više od simboličnog pokušaja da sa ublaže posljedice od gubitka posla.
Pad cijena nafte
6Cijene sirovina će ići prema dolje. Poskupljenja posljednjih mjeseci nisu opravdana, imajući u vidu vrlo slabašan oporavak. Stoga se rast cijena može dijelom pripisati aktivnosti investitora. Sa sadašnje razine od 75 do 80 dolara po barelu, cijena nafte do proljeća bi mogla pasti na oko 65 dolara. A onda će krajem godine, s jačanjem globalne ekonomije, opet premašiti 70 dolara po barelu.
Niska inflacija
7 Inflacija neće biti problem. U većina regija svijeta, inflacija će ostati niska. Rast nezaposlenosti neće dopustiti znatnije povećanje plaća, a neiskorišteni kapaciteti diljem svijeta biznisu neće dopustiti dizanje cijena. Inflacijski pritisak bit će izražen u azijskim zemljama s rapidnim rastom, kao i u zemljama čije su valute vezane uz dolar (Srednji Istok i Azija).
SAD će rasti brže
8 Neravnoteža u svjetskoj ekonomiji opet će se povećati, nakon ovogodišnjeg pomaka nabolje. Zahvaljujući recesiji, deficit platne bilance u SAD-u pao je sa 700 milijardi dolara na 450 milijardi. U sljedećoj će godini porasti za 90 milijardi, uz ostalo i zato što će SAD rasti brže od većine razvijenih zemalja, a nekoliko velikih ekonomija (Njemačka, Kina) svoj rast i dalje temelje na povećanju izvoza.
Jačanje dolara
9 Premda će se blago oporaviti, dolar je dugoročno na putu prema dolje. S obzirom na nešto brži oporavak SAD-a od ostalih razvijenih zemalja, izgledno je jačanje dolara. Međutim, smanjenje neravnoteža u globalnoj ekonomiji ipak je bilo privremeno, pa će se nastaviti i pritisak na pad vrijednosti dolara, osobito prema valutama brzorastućih zemalja u razvoju.
Dupla recesija
10 Rizik od recesije u obiliku ‘W’ još je uvijek izgledan. Da će recesija biti dupla, šanse se procjenjuju na jedan prema pet. Okidač bi mogli biti razni faktori, uključujući prerano stezanje fiskalne ili monetarne politike, značajno smanjenje potrošnje građana, snažan i ustrajan rast cijene nafte (bilo zbog poremećaja u opskrbi ili špekulacija na tržištu), te kraha nekih financijskih institucija. Kombinacija tih faktora mogla bi povući svjetsku ekonomiju na negativan teritorij.