PRIJEPORI ZBOG ZAKONA

Domovi zdravlja: Ne znamo kako ćemo ga provesti a da ne ugrozimo živote građana

 
Milan Kujundžić
 Damjan Tadić / CROPIX

Iako je Zakon o zdravstvenoj zaštiti na snazi već gotovo četiri mjeseca, a predviđeno je da će do kraja lipnja krenuti “u život”, odnosno da će se sustav organizirati prema novom propisu, otvara se sve više nedoumica i prepreka za punu implementaciju.

Ministarstvo zdravstva, naime, od početka stupanja na snagu tog zakona u siječnju je županijama do danas poslalo čak tri dopisa kako bi se žurno uskladili s odredbama zakona, zadnji je stigao 8. travnja, međutim, većina županijskih skupština nije donijela odluke, a imaju zakonski rok do 30. lipnja.

Nedorečenost

Posve je sigurno da “na terenu” vlada svekoliko nezadovoljstvo i poprilična nepripremljenost, ne zato što netko ne bi htio provoditi novi zakon, nego zato što se pokazalo da su mnoge odredbe nedorečene i neprimjenjive na isti način u cijeloj državi zbog specifičnosti koje nedvojbeno postoje i koje je trebalo uvažiti kad se donosio zakon. Osobito su nezadovoljni u domovima zdravlja koji bi trebali “organizirati, provoditi i biti odgovorni za zdravstvenu skrb svojih građana”, a istodobno su im uzeti “alati” kojima bi to trebali ostvariti.

Naime, domovi zdravlja moraju dopustiti privatizaciju 75 posto svojih ordinacija, odnosno djelatnosti, čak i u slučaju da nema tolikog interesa liječnika, laboranata, fitoterapeuta...

Osim toga, još se ne zna kakva će biti nova zdravstvena mreža jer Ministarstvo zdravstva za taj posao ima rok do kraja lipnja, a upravo o mreži ovisi i organizacija sustava na terenu. U domovima zdravlja kažu da zakonodavci nisu vodili brigu o hrvatskim specifičnostima jer nije isto organizirati zdravstvenu skrb, primjerice, u Zagrebu ili u Lici, odnosno na otocima. Problem je i tzv. funkcionalno povezivanje hitne i domova zdravlja jer je riječ o dvije odvojene ustanove. Također, većina lokalne samouprave još nije prihvatila cjenik za prostore u kojima će raditi privatnici.

Zanimljivo je da je za tu cijelu još prilično kaotičnu priču teško naći sugovornike u domovima zdravlja, ali neslužbeno većina kaže da “nikome nije jasno kako provesti Zakon o zdravstvenoj zaštiti, a da pritom ne strada zdravlje građana”. Primjerice, po zakonu bi najamnina za prostor u kojem radi privatnik trebala biti ekonomska, ali taj će se kriterij prema svemu sudeći - zaobići.

Najamnine privatnicima

Ravnatelj doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije dr. Dragomir Petric kaže da je njihov prijedlog “tablica po socijalnoj razvijenosti određenog područja”, odnosno predlaže se pet cijena najamnine, i to od 600 do 1800 kuna (trenutačno su davanja koncesionara 1250 kuna).

Nije jasno ni što će se događati ako novi privatnik dobije dobro uređenu ordinaciju koju je opremio i financirao dom zdravlja, odnosno hoće li on morati platiti opremu ili ako je ne želi, što s njom? Odgovora na to pitanje nema.

Posebna priča su tzv. dežurstva koja su po zakonu obvezna i za privatnike. Naime, novi ugovori privatnika s HZZO-om sklapat će se početkom sljedeće godine, a dotad bi ih ravnatelji domova zdravlja trebali “natjerati” da dežuraju, što je ne samo nemoguća misija, nego je i protuzakonito. S druge strane, dosadašnji privatnici koncesionari navodno zahtijevaju da im se svako dežurstvo plaća posebno, odnosno iznad glavarina, i to oko 3500 kuna neto!?

To dakako mogu tražiti, premda u domovima zdravlja ne znaju kako bi to platili jer u zakonu nema kriterija za plaćanje, nego se samo navodi obveza dežuranja i propisana kazna od 5000 do 10.000 kuna onima koji odbiju dežurstvo. Problem je i tzv. funkcionalno povezivanje domova zdravlja i zavoda za hitnu medicinu u pojedinim županijama jer, objektivno, domovi zdravlja nemaju nadležnost nad privatnim ordinacijama i ne mogu ih obvezati na suradnju, odnosno na dežuranje na pojedinim punktovima hitne, a djelatnici hitne pak mogu odbiti dežurati u ambulantama domova zdravlja.

Župani s kojima smo razgovarali, predsjednik Hrvatske zajednice županija (HZŽ) Goran Pauk, a i sam ministar uvjeravaju da će se svi uskladiti do roka.

Dežurstva

Županije dotad moraju donijeti odluku o broju ordinacija koje će djelatnost obavljati u okviru doma zdravlja, odluku o funkcionalnoj integraciji hitne medicine, odluku o broju lokacija i rasporedu provođenja posebnog dežurstva i odluku o kriterijima za određivanje zakupnine.

Župani, bez obzira na stranačke struje, uvjeravaju da će svi donijeti potrebne odluke do zakonskog roka, ali neki od njih ipak priznaju da postoje neke dvojbe koje se usklađuju.

Goran Pauk, HDZ-ov šibenski župan i predsjednik HZŽ-a, kaže da redovito održavaju sastanke na razini njihove radne skupine, ali i s Ministarstvom zdravlja, te da će sve biti spremno za primjenu zakona.

- Do 30. lipnja slijedi raščišćavanje svih tema jer svaka županija ima neke svoje specifičnosti. No, na tome sada radimo i dovršavamo sve kako bismo se uskladili - objašnjava Pauk i dodaje da se prije svega mora donijeti i mreža hitne medicine jer bez toga nema ni organizacije.

SDP-ov krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, kao i varaždinski župan Radimir Čačić i zagrebački Stjepan Kožić uvjeravaju nas da ne bi trebalo biti većih problema da se odluke donesu do kraja lipnja, no Kolar ipak priznaje da postoje problemi.

Zakonski okvir

- Sustav jest nakaradno postavljen jer ne može dom zdravlja biti zadužen za upravljanje čitavim sustavima, a da nema ovlasti nad koncesionarima. Drugo, kad su bile koncesije, najbolje ordinacije su išle privatnicima, a one s manjim brojem kartona u domove zdravlja, pa županije iz vlastitih sredstava moraju osigurati sredstva za primarnu zaštitu i u gradu i na rubnim područjima i u tom bi dijelu moglo biti problema - kaže Kolar, a njegova zamjenica Jasna Petek poručuje da će u lipnju donijeti odluke.

- Trenutačno se radi na kriterijima koje će ordinacije koje idu u zakup morati zadovoljiti. Naravno, nijedna županija nije ih donijela jer neke stvari nisu jasne i sada to ‘brusimo’ unutar HZŽ-a - kaže Petek.

Župan Čačić kaže da je prva verzija zakona bila katastrofa, a da je sada zakon u redu, a župan Kožić također smatra da ne bi trebalo biti većih problema s primjenom zakona.

- Nadam se da ćemo to dobro odraditi, a novi početak je uvijek težak. Bude li problema, možemo izmjenama korigirati ono što možda neće biti dobro - kaže Kožić.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić kaže da su održali sastanke sa županima i da je ministarstvo dalo zakonski okvir koji županije trebaju provesti.

- Vjerujem i da hoće jer ne vidim razlog zašto se ne bismo uskladili, možda neki pojedinci otežu, ali ne vidim ozbiljan razlog da to ne provedu - kaže Kujundžić.

Kao što se pretpostavljalo, i prije nego što je Zakon o zdravstvenoj zaštiti prihvaćen u Saboru, čini se da će njegova provedba biti teška i mučna, vjerojatno samo djelomična, a to znači da će se smanjiti kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi na razini primarne zdravstvene zaštite.

Prijepori zbog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Privatizacija najmanje 75 posto djelatnosti domova zdravlja

ne zna se zašto samo četvrtinu ordinacija može imati dom zdravlja i što ako je za privatne ordinacije zainteresirano manje od 75 posto djelatnika

Kriteriji za određivanje zakupnine

zakon kaže da zakupnine budu ekonomske, ali nedostaju kriteriji, odnosno je li to atraktivnost lokacije ili broj pacijenata odnosno mogućnost ekstra zarade

Funkcionalno povezivanje Hitne te ordinacija privatnika i domova zdravlja

dvije zasebne ustanove trebale bi zajednički organizirati Hitnu službu, a da domovi zdravlja nemaju nikakve nadležnosti nad privatnim ordinacijama

Organizacija posebnih dežurstava i sudjelovanje privatnika u njima

domovi zdravlja trebali bi organizirati posebna dežurstva, premda u svojoj nadležnosti imaju samo 25 posto ordinacija

Nema nove zdravstvene mreže

Ministarstvo zdravstva tek će krajem lipnja donijeti mrežu o potrebnom broju zdravstvenih ustanova na područjima lokalne samouprave

Novi ugovori s privatnim ordinacijama tek od početka 2020. godine

do kraja ove godine vrijede stari ugovori s tzv. koncesionarima, koji su rađeni po starom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti

Kujundžić: Do lipnja će biti "uštimano" sve u vezi Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Ministar zdravstva Milan Kujundžić ustvrdio je u četvrtak kako će sve u vezi Zakona o zdravstvenoj zaštiti biti "uštimano" do lipnja, unatoč nedoumicama oko njegove pune implementacije.

"Uvijek kad je nešto novo postoje mali otpori i mali problemi, tako je i ovdje. Ako govorite o organizaciji hitne službe, integraciji koju se mora napraviti, onda će to sigurno biti sve uštimano", izjavio je Kujundžić novinarima uoči sjednice Vlade.

Na pitanje kako će riješiti problem s domovima zdravlja Kujundžić je rekao kako su oni jedan od dionika tog postupka, a hitna pomoć, domovi zdravlja i koncesionari moraju organizirati bolju hitnu nego što smo dosad imali.

"Posao liječnika je težak i odgovoran i to treba cijeniti, no svi oni koji participiraju moraju sudjelovati, ne mogu se neki izvlačiti, tako da će to sve do lipnja biti uštimano", poručio je. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 10:54