Pred većinom maturanta koji su jučer slavljenički obilježili završnicu srednjeg obrazovanja slijedi period neizvjesnosti vezan uz upis na željene studije. Trenutačne rang-liste bilježe 32.850 prijavljenih kandidata, a do sredine srpnja, kada se formiraju konačne liste, očekuje se oko 40.000 kandidata na razini cijele zemlje.
Prema podacima koje je Jutarnjem listu ustupila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, najatraktivnijih deset studija u državi prema kriteriju broja prijava i broja prvog izbora su na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Ekonomskom (poslovna ekonomija), Medicinskom (medicina), Edukacijsko-rehabilitacijskom (logopedija) i Kineziološkom (kineziologija) fakultetu. Slijedi Zdravstveno veleučilište (stručni studij fizioterapije), Farmaceutsko-biokemijski (farmacija) i Filozofski fakultet (psihologija), Strojarstvo i brodogradnja (strojarstvo) i Filozofski sa studijem anglistike.
Kvote
Na FER-ovih 650 upisnih mjesta trenutačno je 2715 prijava kandidata, od kojih čak 1230 prvoga izbora. Studij poslovne ekonomije s kvotom od 815 mjesta prijavio je 2901 kandidat, a za 948 ih je taj studij prioritetan.
Medicinu s kvotom od 300 mjesta prijavilo je 1448 kandidata, odnosno 869 prvog izbora. Četvrta po redu, logopedija, ima tek 50 upisnih mjesta, ali 1474 prijava, od kojih 600-tinjak prvoga izbora, što znači da je trenutačan omjer 12 kandidata s liste prvog izbora na jedno upisno mjesto.
Slična situacija bila je i lani pa su u lipnju 2017. najatraktivniji studiji bili na FER-u, Ekonomskom i Medicinskom, pri čemu je ove godine logopedija izgurala kineziologiju s četvrte na petu poziciju.
Ipak, studij na kojem u ovome trenutku konkurira najviše kandidata na broj upisnih mjesta je izvanredni stručni studij fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje se na jedno upisno mjesto natječe 57 kandidata. Slijede još tri stručna studija - radiološka tehnologija u Rijeci, studij istog naziva na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu te kriminalistika Visoke policijske škole.
Na sva tri studija dolazi po 35 prijava za jedno mjesto. Trideset i više prijavljenih kandidata po upisnom mjestu ima u ovome trenutku i studij engleskog jezika i književnosti na Filozofskom u Osijeku, splitska medicinska laboratorijska dijagnostika, potom medicinska biokemija na zagrebačkom Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, fizioterapija i radiološka tehnologija u Splitu.
Riječ je mahom o studijima s malim brojem upisnih mjesta.
Prijave
Očekuje se da će se stanje promijeniti jer maturanti imaju mogućnost mijenjanja liste prioriteta. Svaki kandidat ima mogućnost elektronskim putem prijaviti deset studijskih program, pri čemu naznačuje prvi izbor pa je ključan pokazatelj atraktivnosti fakulteta broj prijava prvoga izbora.
Borba za mjesto bit će uobičajeno i na psihologiji zagrebačkog Filozofskog fakulteta gdje se na 76 mjesta prijavilo 1162 kandidata, od kojih taj studij preferira kao prvi izbor njih čak 434. Iza psihologije, po konkurenciji kandidata s prvim izborom slijedi studij animiranog filma i novih medija, a slično je i sa studijem dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu; riječkom fizioterapijom (stručni) te sestrinstvom (redovni) u Osijeku. Kod njih je trenutna situacija takva da na jedno upisno mjesto dolazi pet kandidata s prvim izborom.
Maturante čeka polaganje državne mature, koja počinje 7. lipnja, a objava konačnih rezultata je 16. srpnja, kada se formiraju konačne rang-liste za upis brucoša u akademsku godinu 2018./19.
“Situacija se evidentno mijenja”
Na određenim sveučilištima vide se pomaci, odnosno usmjeravanje prema STEM području, koje je u ovome trenutku i atraktivno i važno. Naravno da ne možemo biti bez humanističkih i društvenih studija, no oni će se također morati u budućnosti mijenjati ne bi li bili atraktivniji svojim programima. Situacija se evidentno mijenja, ona će ići u smjeru koje se kreće i Europa, možda ne onim tempom kojim mislimo da bi trebalo, no ide na sve bolju i bolju situaciju - komentira ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek.
Upisne kvote određuju sama sveučilišta, zbog čega Havranek ističe da su neke zemlje, poput primjerice Japana, u određenom periodu prestale upisivali studente u neka područja te promijenile studijske programe da bi se uklopili i ponovo postali atraktivni.