NASLJEDNIK DONALDA TUSKA?

DONOSIMO SVE SCENARIJE UOČI DANA ODLUKE: ŠTO AKO PLENKOVIĆ ODE U BRUXELLES? Samo je jedna osoba koja ga može naslijediti

Croatia's Prime Minister Andrej Plenkovic, European Council President Donald Tusk and Hungary's Prime Minister Viktor Orban attend the European Union leaders summit in Brussels, Belgium, March 23, 2018. Olivier Hoslet/Pool via Reuters
REUTERS

Andrej Plenković, Donald Tusk i Viktor Orban

 

Sve učestalije informacije da bi hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković mogao preuzeti neku od vodećih dužnosti u tijelima EU (zadnju je objavio Financial Times, koji kaže da Plenković konkurira za predsjednika Europskog vijeća) nameću pitanje kakve bi to posljedice imalo ns unutarnjopolitički život Hrvatske, u prvom redu Vladu i HDZ.

Ako bi se ostvarile zadnje najave i Plenković doista preuzeo Europsko vijeće, ostalo bi mu dovoljno vremena da osigura nasljednika u Vladi i nastavi kontinuitet HDZ-ova vođenja države, jer mandat aktualnom predsjedniku Donaldu Tusku istječe u studenom. No, preduvjet je da prizna ambicije izvan hrvatske politike i odmah započne pripreme za dolazak svog nasljednika.

Pripremanje terena

Što se tiče HDZ-a, Plenković bi mogao ostati na čelu stranke sve do redovnih unutarstranačkih izbora, neovisno o tome hoće li se oni održati krajem ove ili u svibnju iduće godine. Statut HDZ-a ne kaže da predsjednik stranke mora odstupiti ako preuzima neku od dužnosti u inozemstvu, a istodobno mu daje mogućnost da zastupanje stranke u pojedinim pitanjima povjeri svom zamjeniku, glavnom tajniku, članu predsjedništva ili nekom drugom. Dakle, Plenkovićev odlazak u Bruxelles ne bi značio da Milijan Brkić kao zamjenik predsjednika HDZ-a automatski preuzima kormilo dok se ne izabere novi šef.

U odnosu na premijersku dužnost stvari su kompleksnije i ako bi želio izbjeći prijevremene izbore, Plenković bi već sada morao pripremati teren za svoj odlazak i najkasnije do polovice kolovoza imati na papiru 76 potpisa saborskih zastupnika koji će podržati novog mandatara. Odgovoran odlazak na novu dužnost značio bi da se zna tko će ga naslijediti na čelu Vlade, ima li novi mandatar podršku aktualnih HDZ-ovih koalicijskih partnera i pod kojim uvjetima. Kada je u srpnju 2009. godine Ivo Sanader dao ostavku na dužnost predsjednika Vlade i HDZ-a, u džepu je već imao 80 potpisa za Jadranku Kosor kao mandatarku nove Vlade.

Iz razgovora s HDZ-ovcima i njihovim koalicijskim partnerima proizlazi da nitko ne zna kakvi su Plenkovićevi planovi i nito, osim zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ne zna kako će se postaviti ako pred njima uskoro osvane novi mandatar.

Podrška mandataru

Iz Stranke rada i solidarnosti poručuju da bi se Bandić bitno drugačije postavio u pregovorima oko davanja podrške novoj vladi. Prvo bi tražio preispitivanje uloge i utjecaja HNS-a, za koji smatra da je dobio prevelik dio kolača u odnosu na skroman broj saborskih zastupnika kojima pridonosi vladajućoj većini. Tražio bi i eliminaciju utjecaja Radimira Čačića koji je već, kažu, podvio rep i otišao iz koalicije. Bandić ne bi tražio pozicije u Vladi, ali bi tražio čvršću podršku svojim projektima.

U HNS-u su nepripremljeni za ovakav scenarij i kažu da ne mogu zamisliti Plenkovićevu ostavku jer bi to značilo da je preuzeo HDZ i Vladu samo kao odskočnu dasku za dalje. Na pitanje bi li podršku novom mandataru iz HDZ-a uvjetovali očuvanjem svojih pozicija u Vladi, sugovornik iz vrha HNS-a odgovara da su ušli u Vladu radi ostvarivanja projekata važnih za državu. - Kurikulum je od jeseni u školama, a Predrag Štromar je učinio puno u svom resoru, od digitalizacije do stambenog zbrinjavanja koje je mnogo ljudi zadržalo u Hrvatskoj - kaže uz napomenu da će pričekati i vidjeti što će se događati.

Zadovoljiti apetite

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac ističe da bi svatko tko je u koaliciji s HDZ-om morao znati odgovor na pitanje bi li premijer Plenković prihvatio koju od dužnosti u tijelima EU. - Uz sva pitanja koja postoje u našoj unutarnjoj politici, ovo je najvažnije. Što se mene i moga kluba tiče, to je pitanje prvoga reda - kazao je Pupovac napominjući kako bi bilo preuranjeno reći bilo što drugo povodom ove teme.

Kada bi funkcija predsjednika Europskog vijeća doista bila Plenkovićeva nova dužnost, morao bi podnijeti ostavku na dužnost premijera. Prema Zakonu o Vladi, premijer ostavku podnosi Hrvatskom saboru, a ona znači da su je dali i svi članovi Vlade. Od trenutka kada Sabor prihvati ostavku počinje teći rok od 30 dana u kojemu predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović treba imenovati novog mandatara, u kojemu mandatar treba Saboru predstaviti novu vladu te za nju i sebe dobiti podršku većine svih zastupnika u Saboru, dakle najmanje njih 76.

Tusku drugi mandat istječe krajem studenog pa bi Plenković, ako doista ima ambicije postati njegov nasljednik, možda mogao podnijeti ostavku 15. rujna, kada započinje jesensko zasjedanje Sabora. Ako bi novu dužnost morao preuzeti prije tog datuma, onda bi tijekom ljeta morao pozvati Sabor na izvanredno zasjedanje što kao predsjednik Vlade po Ustavu može učiniti.

Vlada, kao ni premijer osobno, nije reagirala na informaciju FT-a da je Plenković u opciji za novog šefa Europskog vijeća. Nije nedvosmisleno rekao da će do kraja odraditi svoj mandat u Banskim dvorima i na čelu HDZ-a. To izgleda kao da je spreman prihvatiti novu dužnost ako mu se ukaže, ali šuti da ne ispadne gubitnik ako mu izmakne. S takvim stavom ne može pripremati teren za svoj odlazak, što znači da će, ako doista ode, novog mandatara ostaviti u neobranu grožđu.

Prvo bi HDZ morao odrediti osobu koja bi došla na čelo Vlade, a onda bi taj morao u samo dva tjedna obnoviti koalicijske sporazume, zadovoljiti sve apetite i osigurati većinu u Saboru. Pritom bi još morao pomiriti sve struje i pokušati rekonstruirati Plenkovićevu vladu. HDZ-ovci s kojima smo razgovarali kao jedinu osobu koja bi to mogla učiniti vide predsjednika Sabora i glavnog tajnika HDZ-a Gordana Jandrokovića. No, ističu da mu, unatoč tome što može pomiriti sve struje u HDZ-u, ne bi bilo lako i da bi mogao učiniti minimalne korekcije u odnosu na sadašnju Vladu, što bi se svelo na novog ministra vanjskih poslova i zamjenu za Lovru Kuščevića koji se već guši u aferama.

Kada novi mandatar sve to ne bi uspio u 30 dana, išli bismo na izvanredne parlamentarne izbore koji bi se ovaj put mogli održati istovremeno s predsjedničkim.

Najvažniji koraci u slučaju ostavke

1. Morao bi Saboru podnijeti ostavku na dužnost premijera

2. Mogao bi ostavku podnijeti 15. rujna, kada počinje jesensko zasjedanje Sabora

3. Ako bi novu dužnost morao preuzeti prije tog datuma, onda bi tijekom ljeta morao pozvati Sabor na izvanredno zasjedanje

5. U roku od 30 dana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović treba imenovati novog mandatara

6. Mandatar treba Saboru predstaviti novu vladu, za nju i sebe dobiti podršku 76 zastupnika, obnoviti koalicijske sporazume i pokušati rekonstruirati Plenkovićevu Vladu

Pripreme za nasljednika u HDZ-u

1. Mogao bi ostati na čelu stranke sve do redovnih unutarstranačkih izbora

2. Statut HDZ-a ne kaže da predsjednik stranke mora odstupiti ako preuzima neku od dužnosti u inozemstvu

3. Zastupanje stranke u pojedinim pitanjima može povjeriti svom zamjeniku, glavnom tajniku, članu Predsjedništva ili nekome drugom

4. Plenkovićev odlazak ne bi značio da Milijan Brkić kao njegov zamjenik automatski preuzima kormilo

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo