Otvori li Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu i formalnu istragu zbog eventualnih nezakonitosti u poslovanju koncerna Agrokor, to bi moglo skinuti s dnevnog reda SDP-ov zahtjev za osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za tu kompaniju. Takav scenarij predviđaju u HDZ-u, koji se otpočetka protivi saborskom istražnom povjerenstvu.
Ono bi, kako je to predložio SDP, imalo mandat pretresti cijelo poslovno carstvo Ivice Todorića, ali i sve Vladine odluke vezane uz njegov koncern otkad se u Banske dvore ponovno uselio HDZ.
Premda raspravljen, SDP-ov zahtjev za saborsko istražno povjerenstvo za Agrokor, nije stavljen na glasanje, nego ga je predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgodio za jesen. Odgođen je nakon što se SDP povukao iz već dogovorenog izbora ustavnih sudaca (klubovi HDZ-a i SDP-a su se usuglasili oko izbora aktualnih sudaca Miroslava Šeparovića i Mate Arlovića te Gorana Selanca kao SDP-ova kandidata) i popunjavanje Ustavnog suda uvjetovao osnivanjem istražnog povjerenstva za Agrokor.
Zahtjev za glasanje o istražnom povjerenstvu vjerojatno se neće odmah staviti na glasanje jer u HDZ-u smatraju da im je bolje pričekati i vidjeti čime će rezultirati izvidi koje je Državno odvjetništvo još u travnju naložilo policiji u vezi s Agrokorom, a potom je glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan zatražio od Vlade posebna sredstava za financiranje istrage u Agrokoru. U vladajućoj stranci se smatra da bi formalno otvaranje bilo kojeg segmenta istrage o Agrokoru aktivirao članak 4. Zakona o istražnim povjerenstvima. Taj članak kaže da se “istražno povjerenstvo ne može osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak tako dugo dok taj postupak teče. Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom.”
Neki SDP-ovi zastupnici smatraju da eventualna formalna istraga DORH-a ne može biti zapreka za saborsko povjerenstvo o Agrokoru jer Zakon spominje izričito pokretanje sudbenog postupka, a ovdje je riječ o državnoodvjetničkom. Na činjenicu da je Zakon o istražnim povjerenstvima još iz 1996. godine, kada nije ni postojala državnoodvjetnička istraga te da se u međuvremenu promijenio Zakon o kaznenom postupku (ZKP), SDP-ov zastupnik odgovara da je to irelevantno jer se nije promijenio Zakon o istražnim povjerenstvima. Njegov stranački kolega je drugačijeg mišljenja i smatra da se u slučaju da Cvitan pokrene istragu prije nego što se u Saboru odlučuje o povjerenstvu za Agrokor ipak aktivira citirani članak 4.
Osim što drugačije tumače Zakon, SDP-ovci i inače imaju različit stav o povjerenstvu za Agrokor, koje su sami inicirali. Dok Gordan Maras tvrdi da inzistiranje na njemu znači “štititi ustavnu poziciju Sabora i interes građana”, drugi su smatrali da bi ono imalo smisla da se preko njega moglo razotkriti ulogu ministra financija Zdravka Marića pri HBOR-ovoj dodjeli kredita Agrokoru koncem 2016.
- No, nakon što je Slaven Dobrović reko pa poreko, pitanje je koliko i to ima smisla - rekao je naš sugovornik, aludirajući na bivšeg Mostova ministra koji je lažno optužio Marića da se izuzeo od glasanja o kreditu Agrokoru, ali je ostale nagovorio da glasaju “za”.