Posljednji slučaj netransparentne pozajmice državnih milijuna posrnulom Agrokoru, od fonda Nexus, razotkrio je novu dimenziju odnosa Todorićeva koncerna s Fondovima gospodarske solidarnosti (FGS) u koje su se godinama slijevali milijuni iz državnog proračuna. Nekadašnji investicijski bankar Zagrebačke banke Marko Lesić prvi je čovjek Nexusovih fondova, s kapitalom od 1,2 milijarde kuna, od kojih je 490 milijuna kuna državnog novca.
Ispostavilo se da su upravo FGS-ovi bili još jedan od alata kojima se Todorićev koncern koristio kako bi došao do gotovine. No Nexusovi FGS-ovi nisu bili jedini s kojima je poslovao, imali su projekte i s drugima. U njima su se u jednakim omjerima miješali državni milijuni s onima privatnih investitora, a društva za upravljanje, kao što je Lesićevo Nexus Equity Private Partneri, naplaćivala su godišnje milijunske iznose na račun naknada za njihovo upravljanje. Iako je namjera FGS-ova bila procvat gospodarstva, to se zapravo nije dogodilo, a država je od njih imala čini se najmanje koristi, dok ih je Agrokor tretirao kao da su, slikovito rečeno, njegovi bankomati.
Na razne poslovne dogovore s Agrokorom pristajao je i prvi čovjek Nexus fondova, 44-godišnji Marko Lesić, inženjer elektrotehnike i računarstva. Karijeru je započeo u Zagrebačkoj banci kao investicijski bankar u timu bivšeg dugogodišnjeg predsjednika Uprave Zagrebačke banke Franje Lukovića i njegova suradnika Milivoja Goldštajna. Brojni interesi ispreplitani su kroz Lesićeve Nexus fondove u koje su milijune “upumpali” privatnici i država. U fond je, među ostalim, ulagao i sam koncern Argokor, a ovaj je, pak, onda reinvestirao u tvrtke kao što je primjerice Zagreb-Montaža (ZM) Vlade Čovića. I ranije su se poslovi poduzetničkog dvojica - Čović i Todorić, koji su godinama osvajali prva mjesta na listama najbogatijih Hrvata - ispreplitali, pa su zajedničkim snagama izgradili shopping centar Dalmare u Šibeniku, a 2014. godine sreli su se i u dokapitalizaciji Dalekovoda dd, koji je jedna od najvećih investicija Nexus FGS fonda.
“Todorić i Čović nisu se vidjeli od 2015.”, govori mi osoba iz Čovićeve blizine te dodaje: “ZM, osim ovog potraživanja, nema drugih spram Agrokora”. Medijator u nekim od tih poslova bili su upravo Lesićevi fondovi, pa tako i u onom dokapitalizacije Dalekovoda dd u kojem su putem tvrtke Kosolidator postali vlasnici više od 60 posto, otkad su je 2014. dokapitalizirali sa 150 milijuna kuna. U Konsolidatoru su osnivači društva Dalmarina i Nexusovo društvo za upravljanje fondovima, a osnivači društva Dalmarina su opet Agrokor i ZM, Todorić i Čović. Zanimljivo je da je u vlasništvu Dalekovoda i atraktivan poslovni toranj Sky tower, koji je gradio ZM, a u koji se nakon odlaska iz Hoto tornja na Savskoj smjestio Hrvatski telekom, kojem kroz, neslužbeno doznajemo, dvije godine istječe najam. U HT-u nam nisu na tu temu ništa rekli, pravdajući se poslovnom tajnom. No, spekuliralo se nedavno da bi se toranj možda mogao ponuditi kao raspoloživi prostor u kandidaturi za smještaj Europske agencije za lijekove, ali to nije službeno potvrđeno. Preklapaju se također poslovni odnosi ZM-a i Dalekovoda, pa primjerice, neslužbeno doznajemo, da su nedavno Dalekovod proizvodnja i ZM navodno postigli dogovor o naplati starog potraživanja od oko 3,8 milijuna kuna. Potraživanje je još iz 2014. i nastalo je navodno tijekom gradnje čelične konstrukcije na projektu Zračna luka Zagreb. No, nameće se logično pitanje: ako tvrtka ZM toliko kasni s isplatama potraživanja te je trebala dokapitalizaciju, zašto Nexusov fond nije odmah uplatio novac za dokapitalizaciju?
Bez detaljnijih izvješća
Oni tvrde u priopćenju kako su “navedena sredstva u tom trenutku predstavljala višak likvidnosti, pa je odobravanje navedenih kratkoročnih pozajmica Agrokoru, uz tržišne uvjete i odgovarajuće instrumente osiguranja, za svrhu imalo isključivo generiranje financijskog povrata na trenutno neangažirana sredstva”.
Kako raznim poslovnim interesima nikad nema kraja, očito je da će Agrokorovu mrežu još dugo raspetljavati brojni istražitelji, revizori, političari...
Međutim, poslovanje FGS-ova u koje država ulaže stotine milijuna moglo bi se brzo učiniti transparentnijim. Na internetu nije moguće pronaći konkretne podatke o investicijama, povratu uloženog, pa ni samim projektima. Na intenetskim stranicama HBOR-a stoji samo letak koji u par koraka objašnjava što su FGS-ovi te kako u njih investirati. Na internetskoj stranici Nexusa vidljiv je samo podatak o kapitalu i nabrojani su projekti u koje su fondovi ulagali, ali bez ikakvih konkretnijih činjenica, a ni detaljnijih izvješća o ulaganjima u koja se investira privatni i javni novac.
Prema podacima posljednje državne revizije od 2011. do 2013., vidljivo je da je “HBOR iz državnog proračuna FGS-ovima uplatio 267,8 milijuna kuna, od čega za investicije 226 milijuna kuna, a za naknade i druge troškove 41,8 milijun kuna... Za ulaganja u FGS-ove je kroz pet godina bilo predviđeno do milijardu kuna, a do kraja 2013. uplaćeno je 290 milijuna kuna, te je preostalo 710 milijuna kuna”. Otada su prošle četiri godine, a Nexus fondovi su investirali u razne projekte. I baš su im dionice Dalekovoda bile garancija u posudbi novca od strane Nexus ulaganja koncernu Agrokor. Da je ovrha provedena, ZM bi stekao nove udjele u Dalekovodu, vrijedne prema nekim procjenama dvostruko više od potraživanja.
Odgovorna ekipa
Društva koja upravljaju fondovima, objašnjava nam sugovornik upoznat s njihovim poslovanjem, uvijek pokušavaju uz privatne investitore i FGS imati i tzv. trećeg velikog igrača. “Posao se onda ne dijeli pola/pola, nego na trećine, pa privatni investitor kontrolira više od 66 posto, država ima manji utjecaj i kontrolu samih investicija, pa i novca u FGS-ovima”, kaže.
Tvrtku Nexus Private Equity Partneri Marko Lesić osnovao je 2008., a danas to društvo upravlja s dva FGS-a u koje je polovinu kapitala uložila država putem HBOR-a, a riječ je o portfelju u visini od 980 milijuna kuna. Tim kapitalom upravlja, pak, Lesićevo društvo s temeljnim kapitalom od milijun kuna u kojem su suvlasnici Marko Lesić te tvrtka Private Equity Management u kojoj su, pak, osnivači - opet Marko Lesić i njegov brat pravnik Krešimir Lesić te Marko Makek, Krunoslav Šimatović i Krešimir Ružđak, koji se pojavljaju u fondovima i tvrtkama kao dio Lesićeva tima.
Ta tvrtka od fondova inače naplaćuje naknadu za vođenje poslovanja, pa su primjerice 2016. u izvješću objavili da su “ostvarili prihode i troškove u iznosima od 4,8 milijuna kuna od strane Nexus FGS-a i 1,9 milijuna kuna od Nexus FGS II fonda”. Isplaćena je i naknada članovima Uprave u “bruto iznosu od 2,3 milijuna kuna”, Uprava ima tri člana, a tvrtka osam zaposlenih. “Društvo ima pravo na naknadu za upravljanje po stopi od 1,6 posto na ukupna do tada investirana sredstva Nexus FGS i Nexus FGS II gonda”, navodi se. Lesićevo društvo upravlja i fondom Nexus Alpha s kapitalom od 254,4 milijuna kuna preko kojeg su odradili još jedan posao s koncernom Ivice Todorića. Taj fond je, podsjetimo, 2009. godine kupio drogeriju Kozmo koja je bila u sastavu koncerna, kako bi je fond 2015. natrag prodao koncernu kao tvrtku gubitaša.
Fondovi za gospodarsku suradnju osmišljeni su u doba Vlade Jadranke Kosor, a kao njihov idejni začetnik spominje se premijerkin tadašnji savjetnik Borislav Škegro. Trebali su oživjeti gospodarstvo. U pet godina FGS-ovi su imali u planu uložiti dvije milijarde kuna, od čega je milijardu trebalo preko HBOR-a doći iz proračuna. U prvoj godini objavljen je skandal da su naplatili nevjerojatnih 30 milijuna kuna za naknade društvima za upravljanje koje su kasnije ipak nešto smanjene. Političari, a i gospodarstvenici s kojima smo razgovarali o ovoj temi, ne dvoje da je namjera FGS-ova bila pozitivna te da su oni iznjedrili brojne uspješne projekte, ali da se sada u jeku afere s netransparentnim posuđivanjem novca posrnulom Agrokoru od strane tvrtke povezane s Nexusovim fondovima, FGS-ovci gledaju kao “gutači državnog novca”.
“Ali postoji i druga strana medalje”, ističe stručnjak dobro upoznat s poslovanjem FGS-ova te dodaje: “Nikome ne bih savjetovao da napravi to što je Nexus uradio, jer je namjena tog novca bila investiranje, a ne posuđivanje. Ali ne mislim da u tome ima elemenata kaznenog djela, barem ne ako se uzmu u obzir javno poznate činjenice. Više izgleda da se ekipa u fondu povela za visokim kamatama koje je Agrokor plaćao, a budimo iskreni mnogi od vjerovnika su se također polakomili upravo za tim dvostruko i trostruko većim kamatama koje je plaćao koncern dok je imao novca”.
Lesićev Nexus protekli se tjedan našao u fokusu kad je otkriveno da je tvrtka Nexus ulaganje umjesto da je dokapitalizirala Zagreb-Montažu (ZM), kako je odlučilo Povjereničko vijeće fonda (u kojem sjedi i predstavnik HBOR-a), taj novac uplatila na račun koncerna. ZM u financijskom izvješću za 2016. prati trag novca te navodi: “5. rujna 2016. Nexus ulaganje obvezao se ZM-u odobriti konvertibilni zajam od 53,5 milijuna kuna. Od navedenog zajma uplatio je šest milijuna kuna 2016. Za preostali dio, umjesto ispunjenja, Nexus ulaganje je 9. ožujka 2017. ustupilo tražbinu od Agrokor d.d. Agrokor je 20. ožujka 2017. uplatio na ime predmetnog ugovora 7,5 milijuna kuna te danas potražujemo iznos od 40 milijuna kuna”. ZM se, doznajemo, pokušao naplatiti pokretanjem ovrhe na Trgovačkom sudu, ali sve je palo u vodu donošenjem zakona Lex Agrokor kad su sudski postupci zaustavljeni. HBOR je priopćio da nije znao ništa o tom zajmu, a iz Nexusa se pravdaju da su “navedene pozajmice napravljene transparentno, iskazane u poslovnim knjigama i u skladu sa svim zakonskim propisima i procedurama”. No, u finacijskom izvješću Nexus ulaganja za 2016. ne spominje se da je novac posuđen koncernu Agrokor.
I ministrica gospodarstva Martina Dalić, a i Vladin izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak, tu priču dočekali su s neugodnim iznenađenjem, dapače ministrica Dalić pozvala je “institucije da istraže kako je i na koji način Agrokor poslovao”, i upravo je ta njezina izjava cijeloj priči dala na težini. Nametnula su se nova pitanja; jesu li postojale i druge transakcije, poslovni dogovori, dilovi; ima li u njima elemenata kaznenog djela; idu li izvidi Državnog odvjetništva, koje boravi na prvom katu koncernova tornja, u tom smjeru? Odvjetnika Veljka Miljevića pitali smo prepoznaje li u spomenutoj pozajmici elemente kaznenog djela, ali kaže da su “priopćenja na tu temu preštura” da bi se na temelju njih usudio konkretno odgovoriti na to pitanje. “Ali Hanfa i Državno odvjetništvo trebali bi već imati te odgovore”, uvjeren je odvjetnik Miljević te slikovito dodaje: “Gruda je krenula, kotrlja se, ide s brda, akceleracija je tu, brzo ćemo imati jasniju sliku”. Brzo nakon objave o prvoj pozajmici u javnost je isplivao podatak da je još jedna tvrtka iz Lesićeva Nexusa posudila koncernu na izdisaju dodatnih oko 29 milijuna kuna, namijenjenih ulaganju u hotele Plat koji su u suvlasništvu Nexusova FGS II fonda.
Kako vratiti 70 milijuna HBOR-u
“Ne znam kako ćemo vratiti tih 70 milijuna kuna HBOR-u”, poručio je Ramljak. U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga rekli su nam da “već dulje provode nadzor nad poslovanjem društva Nexus Private Equity Partneri”. Naš drugi sugovornik upoznat s poslovanjem fondova smatra da će Nexus zbog ove priče vjerojatno izgubiti licencu, ali službeno to ovih dana nitko nije želio reći. Bivši ministar gospodarstva iz redova oporbe Gordan Maras kratko je rekao da “namjena tog novca nije bila posuđivanje, nego investiranje”. “Ali čudi me da ministrica Dalić nije bila informirana o projektima u koje je trebao biti uložen državni novac, a nije bio”, kritizira Maras. Radimir Čačić, također bivši ministar gospodarstva, komentira: “FGS-ovsi su sami po sebi pametna stvar, ali nije, kako se slikovito kaže, nož kriv za ubojstvo, nego onaj koji ga je držao”.
Naš drugi sugovornik upoznat s poslovanjem FGS-ova komentira da je ta pozajmica u cijeloj priči oko koncerna Agrokor “samo jedna mrvica”. “U kolopletu povezanih društava, pozajmica, garancija, kredita, izgubljenih desetina milijardi kuna trebat će puno pravne i financijske struke i znanja, a i smirenosti, da se sve otpetlja. Todorić je danas samo vlasnik dugova. Od devet pozitivnih stvari koje je on napravio sve ove godine, ova negativna deseta, prezaduživanje, slomila je svih devet pozitivnih. Slikovito rečeno: ne možeš na Golf natovariti više od njegove nosivosti”, smatra naš sugovornik. Uvjeren je da su svi vjerovnici Agrokora, pa tako i kad je riječ o ovoj pozajmici Nexusa, bili privučeni velikom kamatom koju je koncern ranije plaćao za posuđeni novac.
Povezani kroz mrežu tvrtki
“Agrokor je svima plaćao ogromnu kamatu, pa i samim bankama koje je, čini se, uspio uvjeriti da je veći od države i da zapravo ima neostvareno državno jamstvo, pa zato su ga i tako izdašno kreditirali. Ali u Vladi je ipak naišao na zatvorena vrata kad je sve puklo”, komentira naš sugovornik koji pad Todorićeva koncerna smatra pozitivnim te vjeruje da se sada mogu razviti zdrave kompanije. “Pa oduvijek je svima bio dužan, kasnio s plaćanjima, plaćao kompenzacijama. Sjećam se jednom prilikom obilazili smo neki tvornički pogon, kad sam usred strojeva ugledao neku pilu. Pitao sam vlasnika što će mu ovdje pila, pa mi je rekao da bolje da ga ne pitam jer da mu je to Agrokor kompenzirao za neki posao, pa ju je donio u pogon, kako bi je možda darovao nekom zaposleniku”, prisjetio se naš sugovornik te dodao: “Sad kad su krenule isplate starih dugova, mislim da toliko gotovine od Agrokora vjerovnici na svoje račune nisu dobili godinama”.
Pokušali smo ovih dana o pozajmici razgovarati i s Markom Lesićem iz Nexus fonda, ali do zaključenja broja nije odgovarao ni na pozive ni na poruke, a njegova supruga je na profilu na društvenim mrežama objavila: “S obzirom na to da je krenula zlonamjerno dirigirana medijska kampanja protiv Nexus Private Equity Partnera (tj. mog supruga Marka Lesića i njegova stručnog tima u firmi), te da se njihova objava za medije rijetko može naći u nekom od medija - prenosim Nexusovo priopćenje...”. Marko Lesić i njegov brat Krešimir Lesić, pravni savjetnik te Markova supruga arhitektica, a i ostali suradnici iz tima u fond povezani su kroz mrežu tvrtki. Jedan od unosnijih poslova obitelji Lesić bilo je preuzimanje tvrtke Hitra produkcija dokumenata. Tvrtku Brza produkcija od Nexus Private Equity Partnera preuzela je 2012. tvrtka Nexus savjetovanje, u kojoj je Marko Lesić jedini osnivač. Ta kupovina je bila izuzetno isplativa jer je Brza produkcija postala većinski vlasnik Hitra produkcija dokumenata, kompanije koja je tržišni lider u tiskanju računa, bankovnih izvoda i drugih dokumenata varijabilnog ispisa, a godišnje bilježi prihode veće od 20-ak milijuna kuna uz milijunsku dobit.