Mlijeko s dozom aflatoksina većom od dopuštene uznemirilo je javnost. Naravno, na prvom je mjestu odgovornost za očiti propust kontrole onoga što jedemo i pijemo.
No dodatni je interes izazvao i sam aflatoksin jer zapravo je malo onih koji su uopće znali o čemu je riječ.
Kako je počela priča s aflatoksinima, kada se shvatilo da bi oni mogli biti štetni i za životinje i za ljude?
- Sve je počelo 1960. godine kad je na jednoj engleskoj farmi došlo do trovanja 100.000 purica, a tada se govorilo da su uginule od X bolest. Ubrzo se shvatilo da je uzrok pomora purica hrana, odnosno brazilsko brašno od kikirikija u kojem su bile visoke doze aflatoksina. Tih je incidenata bilo i tijekom dva svjetska rata, kad su gladni vojnici umirali nakon što bi pojeli zob ili pšenicu na neobranim poljima, ali tada se nije znalo što je tome uzrok.
Uvjeti za razvoj
Na koji način aflatoksin djeluju na ljude i koja je doza smrtonosna?
- Smrtonosna doza je 5 miligrama na kilogram tjelesne težine. To je relativno mala koncentracija, ali problem s tim spojem je što je on tzv. sekundarni metabolit plijesni koje postoje svagdje oko nas, poglavito na biljkama koje s njima dolaze u kontakt na poljima. Naime, na razvoj biljaka utječu vlaga i toplina. Kad je vlažno i kad je toplo, plijesan ima idealne uvjete za razvoj. Da bi plijesan počela rasti na biljci, dovoljno je od 13 do 25 posto vlage u zraku i temperatura od 26 do 27 stupnjeva.
Što se dogodilo u najnovijem slučaju i kako je kontaminirano mlijeko?
- Najvjerojatnije silaža koja se koristila za prehranu krava nije bila dovoljno osušena, ili je skladištena u vlažnim uvjetima, ili je problem bio i jedno i drugo. Zbog toga treba paziti da se sve što se sprema za prehranu životinja prije dobro osuši i potom pohrani u suhim prostorijama. Naime, vlaga je preduvjet za stvaranje plijesni, a potom i aflatoksina.
Što se zapravo događa u biljkama ako nisu pravilno osušene i uskladištene?
- U tom se slučaju ne može spriječiti da plijesan proizvodi aflatoksin. Kad životinja pojede takvu kontaminirnu hranu, onda aflatoksin kroz portalnu venu ulazi u jetru, gdje nastaje problem jer se taj spoj u jetri počinje metabolizirati i nastaju vrlo reaktivni metaboliti. Oni se vežu za stanične proteine za molekule RNK i DNK. Naime, neki se metaboliti koji su vodotopljivi izlučuju putem žuči i fekalija, dio metabolita ulazi u sistemsku cirkulaciju, a potom u mlijeko i jaja. Drugim riječima, dobijemo aflatoksin u mlijeku.
Nakon što se otkriju povećane doze aflatkosina, koliko dugo životinja treba ostati u izolaciji, odnosno koliko treba da se mlijeko očisti od tog otrova?
- Da bi se izbacilo 70 posto aflatoksina iz životinje, treba sedam dana. No problem s aflatoksinima je i to što se oni često skladište u mekim i masnim tkivima. Zato nikad nismo sigurni koliko je vremena potrebno za čišćenje organizma životinje, jer to nije vodotopljivi spoj koji će brzo ući u organizam i izaći iz njega. Naime, aflatoksin je spoj iz kojeg mogu nastati brojni različiti metaboliti. To može ovisiti i o tome koliko se dugo životinja hranila takvom hranom i koliko su dugo ti aflatoksini bili prisutni u organizmu.
Kako taj toksin djeluje na ljude?
- Jednako kao i na životinje; ono što se ne izlučuje preko žuči i ne izađe iz organizma veže se za stanične makromolekule u jetri. Put metabolizma aflatoksina daje vrlo toksične spojeve koji u principu izazivaju mutacije na molekuli DNK i mogu izazvati lomove molekule DNK. Mogu se vezati za sve stanične makromolekule, kao što su proteini, enzimi RNA, i ometati funkciju jetrenih stanica. Ako su koncentracije aflatoksina vrlo velike, doći će do hepatotoksičnog učinka pa čovjek kao i životinja može umrijeti zbog otkazivanja jetre. Ako se radi o kroničnoj izloženosti malim dozama, može se pojaviti rak jetre, gledano dugoročno.
Otrovna plijesan
Može li se čovjek izložiti aflatoksinu i ako jede neku drugu hranu, primjerice voće i povrće ili meso?
- Povrće i voće nije problem. Problem su kikiriki i žitarice poput ječma, zobi, pšenice, kukuruza... Drugim riječima, hrana koja raste u blizini zemlje nije dovoljno osušena, a potom je i loše uskladištena i izvor je otrovne plijesni. U kikirikiju se nerijetko mogu naći veće koncentracije aflatoksina.
Koliko bismo dugo trebali piti mlijeko s povećanim dozama aflatoksina da bismo osjetili posljedice?
- Ovisi, od osobe do osobe. Ako se unosi mala količina aflatoksina, on se metabolizira u jetri, a koliko će biti štetan ovisi o mnogim čimbenicima, primjerice i o tome koliko se kod pojedinca mogu obnoviti stanice jetre i slično. Sve je to vrlo nepredvidljivo. S druge strane, to nije jedini otrov koji unosimo u organizam. Svi mi ponekad popijemo alkohol , pojedemo pečenje, pijemo lijekove... To su sve faktori koji mogu povećati učinak aflatoksina jer etanol je sinergistički element koji povećava njihovo djelovanje.