Novo vodstvo Hrvatske gospodarske komore krenulo je u inventuru umjetnina u svom vlasništvu koje je godinama strastveno za nju nabavljao bivši šef Nadan Vidošević. Naručili su, kažu u HGK, i procjenu njihove vrijednosti nakon koje bi trebali donijeti odluku što će s vrijednom kolekcijom od 790 umjetničkih predmeta: prodati je ili izložiti.
- Kad popis bude gotov, odlučit ćemo što s umjetninama, ali sad se još radi inventura - kažu službeno u HGK ne navodeći koga su angažirali za invtenturu i procjenu.
- Znat ćete sve, kad bude gotovo - poručili su.
Izaziva podsmijeh
Neslužbeno, pak, doznajemo da je novo vodstvo većinu umjetnina iz bivšeg Vidoševićeva ureda preselilo u podrum. Među tim umjetninama našao se i jedan Vidoševićev portret koji je mnoge nasmijao. Taj portret svojevrstan je dokument prošlosti, a ilustraciju “The Great Navigator” napravio je Mario Jurjević. Autor je, naime, bio kreativni ilustrator kampanje HGK “Be CROative”.
- Tada sam puno radio s Komorom, bilo je posla, naslikao sam taj portret, sad se više ne sjećam kojim povodom, ali to je bilo onako, nije to neki značajan rad koji bih stavio u vlastitu mapu radova, zato i nemam fotografiju te ilustracije, ali bio je to neki znak zahvalnosti - rekao je Jurjević i dodao da je ilustraciju “začinio” pigmentom vina, a portret je naslikan u pomalo grotesknom tonu.
Jurjević je rođen u Zagrebu 1963. Na Odjelu grafike Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao je 1988. Profesionalno se bavi primijenenom grafikom i dizajnom, a surađuje i s izdavačkim kućama kao ilustrator. Ilustraciju Nadana Vidoševića u ulozi Georgea Washingtona novo vodstvo HGK, doznajemo, sklonilo je u podrum, zajedno s ostalim umjetninama. Međutim, ilustracija i danas nasmijava one koji su je vidjeli.
- Ilustracija je najbolji prikaz cijele situacije, sustava, bivšeg i sadašnjeg, sve je besmisleno i nakaradno - komentira jedan zaposlenik HGK. Prva inventura umjetničke kolekcije HGK napravljena je 2012., kad je na tom poslu bivši šef Vidošević angažirao Jasminku Poklečki Stošić, ravnateljicu Umjetničkog paviljona. Državna revizija, naime, ranije je već uočila totalni nered u enormnoj kolekciji HGK te naredila Vidoševiću da hitno napravi katalogizaciju kako bi se znalo koliko je novca HGK potrošio te koliko kolekcija zapravo vrijedi.
Mudra kupnja
No u sklopu afere Remorker pod istragom su se lani našle i neke umjetnine upravo s tog popisa, kupovane u razdoblju od 2005. do 2009., njih 107. U sklopu afere Remorker tereti se bivšeg šefa i njegovu suradnicu da su navodno izvlačili novac iz Komore.
Nova garnitura HGK predvođena Lukom Burilovićem odlučila je sada nanovo popisati sve umjetnine i napraviti procjenu. U posljednjoj procjeni najviše pažnje istražitelja prije godinu dana privuklo je 107 umjetnina koje su bile, prema mišljenju naših tadašnjih sugovornika, nezavisnih slikara, preplaćene. No u dokumentu HGK navodilo se da su čak plaćene manje nego što vrijede jer im je procijenjena vrijednost veća za milijun kuna. Time je HGK poručivao da su mudro kupovali jer su ih platili 4,9 milijuna, a vrijede 5,9 milijuna kuna.
Trag milijuna
Ali tada je prvi put u javnosti razotkriven trag milijuna kuna koji su se godinama s računa HGK prelijevali u džepove odabranih galerista te umjetnika bliskih samom vrhu Komore. Lista je pokazala i kako su se napuhavale cijene umjetnina te demistificirala mrežu ljudi koji su prodavali umjetnine, birali ih, pa u konačnici za nju i sastavljali procjene. HGK, inače, u kolekciji ima 790 umjetnina. Otkriveno je tada da je Komori skulpture 2005. prodala i sama Jasminka Poklečki Stošić. Komora joj je za četiri skulpture autora Dalibora Stošića, njezina tadašnjeg supruga, platila 1,098.000 kuna.
Samo u jednom danu kupili 36 umjetnina
Stručnjaci za umjetnine komentirali su da je kolekcija HGK rađena kao da je bila bez strategije. Šef HGK Vidošević redovito je isticao da ulaganjem u umjetnine pomaže hrvatske umjetnike. No da to nije bilo baš tako pokazao je tada upravo i ovaj popis, jer Komora umjetnine nije kupovala izravno od umjetnika, nego od galerista. Samo u jednom danu, 1. lipnja 2005., HGK je u zagrebačkoj Galeriji Grubić Shicavone potrošila je 827.000 kuna, kad je kupila čak 36 umjetnina. Mnogi su se pitali: zašto je o njihovoj kupnji, pa i izboru odlučivao šef HGK? I zašto, uz više od desetak savjetnika te raznih komisija, nije zaposlio stručnu osobu ili oformio komisiju koja bi o tome odlučivala? Jednako je tako bilo nejasno zašto je tek 2012. šef Vidošević naručio katalogizaciju umjetnina, pa i prvi put radio procjenu djela od kojih je za neka u knjigama bila zavedena vrijednost od nekoliko kuna.