Ruski poduzetnik Igor Shamis kupio je više od 98 posto dionica šibenskog TLM-a, ali ne može ući u tvornicu jer predsjednik Uprave Branimir Lepur, kojeg je postavio bivši vlasnik, odbija provesti primopredaju novoimenovanom predsjedniku Uprave Marijanu Stričeviću.
Lepurovi motivi nisu jasni, ali novi vlasnik strahuje da se tvornicu želi otjerati u stečaj jer se pogon nalazi na atraktivnom zemljištu, čiji je, pak, većinski vlasnik tvrtka povezana s poduzetnikom Vladom Čovićem iz Zagrebmontaže d.o.o. Lepur tvrdi da vodi bitku za spas kompanije.
- Ali TLM bi mogao završiti u stečaju ako novi vlasnik ne ispregovara otplatu dugova u predstečajnom postupku koji iznose više od 400 milijuna kuna - primjećujemo.
Što smije dioničar?
- Želim da sve bude u skladu sa zakonom, pa što ima dioničar raditi i odlučivati o operativnom funkcioniranju poduzeća, dioničar ima pravo odlučivanja na skupštini, ima pravo odlučivati o podjeli dividende, a ne operativno rukovoditi kompanijom - tvrdi Lepur. - Ali novi većinski dioničar ne želi da mu vi operativno vodite kompaniju - kažemo.
- Onda će me morati smijeniti, ali Skupština će biti u lipnju, dotad ne želim da Stričević odlučuje, a ja potpisujem - tvrdi Lepur i nadalje proziva novog vlasnika za narudžbu skupocjenog autmobila, skupa putovanja te tvrdi da su tražili da se prebace stotine tisuće eura na račune u offshore zonama.
Njega, pak, podržava i predsjednik Nadzornog odbora Davorin Brodnjak koji kaže da je slovenska tvrtka Impol, u kojoj je i sam ranije radio, još uvijek zainteresirana za preuzimanje šibenskog TLM-a.
Stričević, kojeg je Shamis doveo iz Rusije, za Lepurove optužbe kaže da su laži, tvrdi da Impol naziva TLM-ove kupce i dobavljače te širi dezinformacija.
Sumnjivo založno pravo
- Podići ćemo tužbu Međunarodnom sudu protiv Impola - rekao je Stričević.
Stričević ističe da je podnio dvije kaznene prijave protiv Lepura: jednu zbog pronevjere, neovlaštene upotrebe tuđih pokretnih stvari, zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i drugih djela, te drugu zbog službenog automobila, koji i dalje koristi. Podnesena će, kažu, biti i kaznena prijava jer je u studenom 2014. stavljeno založno pravo Jadranskoj banci nad strojevima i pećima Tople valjaonice te nad ostatkom strojnog potencijala Valjaonice i svim nekretninama, dok tvrtka nije dobila ništa kao protučinidbu.
Rat zbog Skupštine
Rat se proteklih dana “zakuhava” i zbog sazivanja Skupštine na kojoj bi Lepur trebao biti smijenjen, a koju je za sutra sazvao novi vlasnik. Lepur, pak, tvrdi da je odgođena jer da nije legalno sazvana. Na Skupštini društva Shamis bi trebao imenovati novi Nadzorni odbor i Upravu s obzirom na to da Lepur više ne uživa povjerenje vlasnika, opstruira rad, blokira proizvodnju i društvo iz samo njemu poznatih interesa, kažu, gura u stečaj.
- Svjedoci smo neviđene destrukcije stare Uprave koja svaki napor novog vlasnika da uspostavi kontrolu nad društvom i pokrene proizvodni proces svim sredstvima onemogućava - kaže Stričević.
- Čini se da su ciljevi Branimira Lepura bitno veći i da je priča o njegovoj ulozi u rasprodaji imovine TLM-a i preuzimanju dijela tvornice od strane slovenskog Impola istinita. To je danas moguće jedino kroz stečaj društva, a s obzirom na to da nisu uspjeli u pregovorima s bivšim vlasnikom jer je Igor Shamis dao bolju ponudu i kupio TLM u cijelosti, sada svoju ideju pokušavaju realizirati lažima i na silu.
Radio za Slovence
Stričević pojašnjava kako je gospodin Brodnjak u Nadzornom odboru TLM-a, a da je bivši zaposlenik i čovjek od povjerenja slovenskog Impola koji želi zadržati samo jedan pogon i nekolicinu radnika, a sve ostale radnike otjerati na burzu i vrijedne nekretnine prodati.
- Mi to nećemo i ne smijemo dozvoliti, proizvodnja aluminija mora ostati u Šibeniku - kaže Stričević. Bivši vlasnik šibenskog TLM-a Loren Pejčinoski rekao nam je da je proces prodaje dionica Shamisu bio potpuno transparentan.
Pozajmili dokapitalizaciju
Postoji zanimljiva situacija koja djelomično oslikava kako su tvrtke TLM-ove grupacije dovedne u tešku financijsku situaciju. Primjerice, Tvornica prešanih proizvoda 2009. godine našla se u financijskim problemima, pa je Skupština odlučila smanjiti temeljni kapital radi pokrića gubitaka. Potom su suvlasnici iz hrvatskog konzorcija 2011. odlučili opet povećati temeljni kapital za 15 milijuna kuna. Nova dokapitalizacija provedena je ponovno 2013., a podaci iz kasnije sklopljenog okvirnog ugovora otkrivaju nove detalje o tome kako se novac za dokapitalizaciju od strane tvrtke Vlade Čovića u jednom danu uplaćivao, pa već isti dan isplaćivao dalje kao pozajmica, i to natrag tvrtki Vlade Čovića Zagrebmontaža d.o.o. U tom okvirnom ugovoru navodi se: “Stranke suglasno potvrđuju da je ZM -Adrial dana 10. prosinca 2013. goidne uplatio iznos od 7.921.830,82 kuna na ime uplate za neuplaćeni temeljni kapital u TLM-TPP-u. Nadalje strane suglasno potvrđuju da je istoga dana TLM-TPP isplatio isti iznos od 7,9 milijuna kuna Zagrebmontaži temeljem Ugovora o zajmu od 10. prosinca 2013. godine”. Zašto je tvrtka u financijskim problemima davala pozajmice - pita se Stričević. Kontaktirali smo poduzetnika Čovića, koji nam je rekao da je to vrlo komplicirana priča te da do zaključenja ovog broja nije u mogućnosti stupiti u kontakt sa svojim prvanicima i financijskim stručnjacima koji bi nam razjasnili cijelu priču.