ZAGREB - Ne poveća li se prag prolaznosti iz predmeta na državnoj maturi na barem 40 posto, doći će do intelektulne devastacije budućih generacija. Ovakva državna matura nema nikakvog smisla, tvrdi prof. dr. Antonije Dulčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Studenti ponavljači
- Nedopustivo je da prag prolaznosti iz matematike, ali i ostalih predmeta bude oko 22 posto, što se postigne bez mnogo truda. To je krivi standard u kojem mladi ljudi nastoje prolaziti na ispitima tako da stječu minimum znanja - rekao je Dulčić, profesor na Fizičkom odsjeku.
Iako se desetljećima smatra jednim od najelitnijih fakulteta u Hrvatskoj, i na zagrebačkom PMF-u se već neko vrijeme zamjećuje pad kvalitete studenata. Državna je matura na nekim smjerovima samo osnažila taj trend.
- Analizirali smo rezultate studenata prve godine iz kolegija Opća kemija. Tijekom svakog semestra studenti imaju po tri kolokvija, a oni koji ih polože oslobođeni su polaganja pismenog dijela ispita. Ove godine sve kolokvije položilo je samo 14 od 101 studenta. Uspredbe radi, prošle je godine ta prolaznost bila dvostruka veća. Rezultati su još lošiji kad se uzme u obzir da je među tih 14 studenata pet onih koji ponavljaju godinu - rekla nam je prof. dr. Srđanka Tomić Pisarović, pročelnica Kemijskog odsjeka PMF-a.
- Moj dojam je da su studenti slabiji, no taj trend zamjećujem već nekoliko godina. Generacije kojima sam predavala prije pet i šest godina bile su bitno bolje - rekla je dr. Brückler.
Kampanjsko učenje
Iako na Biološkom odsjeku PMF-a još nemaju pravi uvid u uspješnost generacije koja je polagala državnu maturu, opći je dojam da je slabija od prethodnih.
- Usporedbom uspjeha studenata upisanih preko državne mature i prethodne generacije upisane putem prijemnog ispita primjećujemo nešto slabiji izlazak ovogodišnje generacije studenata na ispite i donekle slabiji prosjek na položenim ispitima - rekao je prof. dr. Kristian Vlahoviček, pročelnik Biološkog odsjeka. Po njemu, problem nije samo u državnoj maturi.
- Razredbeni ispit može imati imati oštrije kriterije, ali ako je cijeli obrazovni proces loš, opet će se sve svesti na kampanjsko učenje i nećemo nužno dobiti kvalitetnije studente, već opet one koji su se bolje pripremili za prijemni. Ono u čemu smo na sveučilištima podbacili jest obrazovanje osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika. Smatram da je upravo to najveći uzrok sve slabijem obrazovanju naših učenika - ustvrdio je Vlahoviček.
I Dulčić, koji prati generacije brucoša fizike, smatra da je njihova slabija kvaliteta povezana sa srednjoškolskim obrazovanjem.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA