KADROVSKO POJAČANJE

DRŽAVA OPET MASOVNO ZAPOŠLJAVA! UPRAVO SE PROVODI VELIKO KADROVSKO POVEĆANJE Natječaj je raspisan 30. studenog...

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 05.12.2016. u 09:01

Goran Mehkek / HANZA MEDIA

 

Za provođenje sveobuhvatne porezne reforme, koja je uključivala izmjene 15 zakona, sudeći prema upravo raspisanom natječaju Porezne uprave, trebat će, čini se, značajno kadrovsko pojačanje.

Testiranje

Na 91 radno mjesto u ispostavama diljem Hrvatske u planu je zapošljavanje čak 98 ljudi. Uglavnom se traže referenti koji bi se bavili poslovima kao što je utvrđivanje poreza na dobit, dohodak i promet nekretninama, zatim sudskim presudama, naplatom i ovrhama, ali bit će dodatnog posla i za nove informatičare u informacijskom i komunikacijskom sustavu.

Na natječaj koji je raspisan 30. studenog svi zainteresirani kandidati mogu se javiti u roku od osam dana. Ispune li sve formalne uvjete, bit će pozvani na testiranje koje se sastoji od pismene “provjere znanja, sposobnosti i vještina kandidata” te intervjua s članovima imenovane Komisije za provedbu javnog natječaja.

Da se tako velik broj ljudi zapošljava u nekoj privatnoj kompaniji, bio bi to razlog za optimizam, ali kad se radna mjesta otvaraju u ionako prevelikoj državnoj službi, to neminovno izaziva podozrivost. Na pitanje zašto Porezna uprava najednom zapošljava tako veliki broj službenika jučer je bilo moguće dobiti jedino neslužbeni odgovor da je procedura za pokretanje natječaja bila pokrenuta ranije i da je Ministarstvo uprave dalo odobrenje za njegovo raspisivanje. Također, u Ministarstvu financija, u čijem sastavu djeluje Porezna uprava, ističu da su se pritom držali principa “1 za 2”, što znači da se zapošljava jedna nova osoba, nakon što su se upraznila dva mjesta zbog odlaska službenika u mirovinu.

Vladina odluka

Početkom kolovoza ove godine bivša je Vlada donijela odluku kojom se zabranjuje novo zapošljavanje službenika i namještenika u javnim službama. Ono je prema toj odluci moguće samo iznimno, primjerice pod uvjetom da je u proteklih godinu dana prestao ugovor o radu za dva zaposlenika. Isto tako, zapošljavanje je moguće “u slučajevima u kojima se ne može osigurati redovito obavljanje osnovne djelatnosti”, odnosno kad se posao ne može povjeriti vanjskim pružateljima usluga, te na određeno vrijeme na poslovima provedbe projekata sufinanciranih iz sredstava EU, radi povećanja opsega poslova ili ako se radi o zamjeni. Prije raspisivanja javnih natječaja, javne službe moraju dobiti suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva uprave.

Povjerenje ministra

U namjeri da smanje rashode proračuna, vlade su u više mandata donosile odluke o zabrani zapošljavanja u državnoj upravi. Međutim, čini se da to nije bila neka prepreka za povećanje broja zaposlenih u javnom sektoru, pogotovo tijekom krize.

Zdravko Zrinušić, ravnatelj Porezne uprave od početka ove godine, uživa povjerenje sadašnjeg ministra financija i očito je da fiskalne vlasti ocjenjuju kako je trenutak za kadrovsko jačanje poreznog sustava. Vjerojatno ne samo zbog većeg tehničkog posla uslijed primjene poreznih izmjena, već i radi poboljašnja naplate poreza.

U ovoj godini država otpuštala, a Ministarstvo financija primalo

Porezna nije među onima koji su smanjili broj zaposlenih.Kad je riječ o tijelima državne uprave koja uključuju različite zavode, urede i ministarstva (ne i javne službe poput zdravstva i obrazovanja), podaci Ministarstva uprave pokazuju da je u njima krajem lipnja bio 48.361 zaposleni, što je 208 ljudi manje nego pola godine ranije.

Međutim, u kategoriji onih koji su smanjili broj zaposlenih nije Porezna uprava. U njoj je radilo 4098 ljudi, 46 više nego krajem 2015. godine. Ipak, kada se gleda višegodišnje razdoblje, vidljivo je danas ipak manje zaposlenih poreznika. Početkom 2013. godine, primjerice, podaci govore da je u Poreznoj upravi radilo 4298 ljudi, njih 200 više nego danas.

Veći val zapošljavanja spominjao se 2012. godine kada je tadašnji ministar financija Slavko Linić odlučio reformirati Poreznu upravu. Međutim, nezadovoljan medijskim interpretacijama, pojasnio je kako se u toj godini na razini Ministarstva financija smanjio broj zaposlenih za 139, te da su se otvarala radna mjesta samo tamo gdje nije bilo moguće osigurati preraspodjelu, uključujući zapošljavanje 13 službenika u Poreznoj upravi.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo