ZAGREB - Zajednička obrana zračnog prostora samo je malen segment buduće suradnje Zagreba i Ljubljane. Naime, kako doznajemo iz Vladinih krugova, Hrvatska i Slovenija uskoro bi mogle imati i - zajednička veleposlanstva!
Riječ je o primjeni nordijskog modela regionalne suradnje, prema kojemu Danska, Norveška, Švedska, Finska i Island imaju zajednička veleposlanstva u nizu zemalja.
Nakon ulaska u EU
U nekim slučajevima skandinavske zemlje imaju samo zajedničku zgradu veleposlanstva, a u drugima jedan veleposlanik predstavlja dvije ili više zemalja iz Skandinavije. Model zajedničkih veleposlanstava koristan je jer se njime, s jedne strane, unapređuje suradnja među zemljama regije, a s druge se strane štedi novac kojim se, umjesto za pet veleposlanstava, plaćaju troškovi za jedno.
Upravo je model zajedničkih veleposlanstava bio jedna od tema razgovora koje su u subotu u Lovranu vodili hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor. Ako se diplomacije Hrvatske i Slovenije dogovore o tome, zajednička bi veleposlanstva mogla zaživjeti nakon što Hrvatska uđe u Europsku Uniju.
- Već i najava zajedničkog nastupa dviju država na EXPO-u na tragu je realizacije te ideje. Naime, i Hrvatska i Slovenija morat će ići u racionalizaciju diplomatske službe, pa zašto onda ne bismo novac uštedjeli tako da korist od toga imaju obje države - otkrio nam je visokopozicionirani sugovornik iz Vladinih krugova.
Dva modela
Pritom bi Hrvatska i Slovenija same definirale stupanj suradnje u diplomaciji, a ona bi vjerojatno ovisila o pojedinom slučaju. U nekim bi zemljama, primjerice, obje države zadržale svoja diplomatsko-konzularna predstavništva, koja bi bila smještena u istoj zgradi i imala zajedničke službe, dok bi u drugima čak isti veleposlanik mogao predstavljati i Hrvatsku i Sloveniju.
No, u nizu zemalja ne bi se mijenjao sadašnji model, prema kojemu Hrvatska i Slovenija imaju zasebna veleposlanstva. I dok je suradnja u diplomaciji još stvar bliske budućnosti, lovranski sastanak Kosor i Pahora dao je, čini se, zeleno svjetlo za unapređenje suradnje u energetici i turizmu, što su nam potvrdili i u HEP-u i u Ministarstvu turizma. Hrvatskoj je najzanimljiviji projekt moguće dogradnje NE Krško ili gradnje termoelektrane u Sloveniji, koja bi opskrbljivala i Hrvatsku.
- Zadovoljni smo dosadašnjom suradnjom sa Slovencima u NE Krško. Ne bismo imali ništa protiv da budemo partneri i u drugim projektima - kažu u HEP-u.
U Ministarstvu turizma, pak, ističu da su zadovoljni zajedničkim nastupom Hrvatske i Slovenije na kineskom, japanskom i indijskom tržištu, a za sljedeću godinu najavljuju sličan angažman i u Izraelu.
Uskoro i radna grupa
Punim pogotkom, kako smatraju, dosad se pokazala i mogućnost da turisti koji dolaze u Hrvatsku, posebice u Istru i na Kvarner, posjete i destinacije u Sloveniji, kao i obratno - da turisti koji dolaze u Sloveniju, odlaze na izlete u Hrvatsku. Ono što bi suradnju dviju država trebalo dodatno unaprijediti jest i zajedničko korištenje sredstava za turizam iz strukturnih fondova EU, za što bi dvije strane uskoro trebale formirati i radnu grupu.
Slovenci dižu ljetnu sezonu
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u Sloveniju u prvih osam ovogodišnjih mjeseci izvezla robe u vrijednosti nešto većoj od 432,3 milijuna eura, a istodobno smo iz Slovenije uvezli robe u vrijednosti od gotovo 563 milijuna eura. Statistike pokazuju i da svaki drugi Slovenac ljetuje u Hrvatskoj. ( A. M.)
Pahor me iznenadio najavom suradnje
- Bio sam iznenađen kad sam čuo da se najavljuje mogućnost stvaranja zajedničkog nadzora zračnog prostora Hrvatske i Slovenije - rekao je jučer u Zagrebu slovenski predsjednik Danilo Türk, koji je s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićom sudjelovao na 6. svjetskom kongresu Internacionalne lige humanista u Zagrebu. - Suradnja je dobra stvar, ali Slovenija već ima dogovor u sklopu NATO-a za zaštitu zračnog prostora, tako da ne vidim zbog čega bismo to trebali mijenjati. Nadam se da će dvoje premijera pojasniti na što su mislili - naglasio je Türk. Ideju o formiranju zajedničkog zračnog štita Pahor je iznio u subotu nakon sastanka s premijerkom Kosor. ( K. Ž.)
Komentar Željka Trkanjca: Bilo je krajnje vrijeme da se ekonomski zbližimo
Hrvatskoj premijerki Jadranki Kosor puno se toga može prigovoriti, ali kad je riječ o odnosima sa Slovenijom, tu je u godinu dana napravila više nego sve vlade dotad. Pravodobno je shvatila da je ključ za uspostavu dobrosusjedskih odnosa pronalaženje rješenja graničnog pitanja. Znao je to i Ivica Račan, ali kad je postigao dogovor s Janezom Drnovšekom, nogu su mu podmetnuli ne samo iz koalicije, nego i iz vlastite stranke.
Kad je, pak, Ivo Sanader, nakon prvog sastanka s Janezom Janšom, izjavio kako će njihovo razumijevanje riješiti sve probleme, Jutarnji je objavio izjavu slovenskog analitičara Vlade Miheljaka: “Vidjet ćemo kako će to izgledati kada se dotaknu pitanja granice”. I tako je bilo, Sanader i Janša su se ozbiljno posvadili i ništa nisu riješili, da bi se na kraju Sanader zakrvio s Pahorom. Nakon što je nađen model, Kosor je morala reterirati i vratiti pitanje Ljubljanske banke sukcesiji.
Rješenje dobro za približavanje EU, ali ljudi i dalje ne znaju kad će i hoće li dobiti novac. No, nakon subote i Lovrana jasno je da se otvara prostor dvjema državama za jačanje suradnje i na ekonomskom planu: ništa normalnije za jedine dvije zemlje u regiji koje nikad nisu ratovale, dijele iste ciljeve i vrijednosti i komplementarnu ekonomiju. Bilo je krajnje vrijeme. ( Željko Trkanjec)