Ivo Josipović još uvijek ima najveću podršku hrvatskih birača na predsjedničkim izborima, ali opasno mu se približila Kolinda Grabar-Kitarović, predstavnica HDZ-a. U ovom trenutku, za Josipovića bi glasalo 41,5 posto birača, a za Kolindu Grabar-Kitarović 30,4 posto, rezultati su opsežnog istraživanja javnog mnijenja o budućim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, koje je za Jutarnji list provela agencija Mediana Fides.
Istraživanje je provedeno između 29. svibnja i 1. lipnja, a obuhvaćen je reprezentativni uzorak od 600 ispitanika.
Dobiveni rezultati pokazuju kako će predstojeća predsjednička kampanja biti neizvjesna i izjednačena, i sasvim je neizvjesna prognoza hoće li se Ivo Josipović zadržati na Pantovčaku ili će ga zamieniti Kolinda Grabar-Kitarović.
Odličan start
Ovo je najmanja razlika između sadašnjeg šefa države i vjerojatne HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje, i definitivno pokazuje kako će predstojeći izbori biti dosad najneizvjesniji. U prošlosti su Franjo Tuđman, Stipe Mesić (obojica u dva navrata) te Ivo Josipović (jednom) osvajali preko 60 posto i uvjerljivo pobjeđivali svoje protivnike, ali sada je takav scenarij teško zamisliv jer bivša ministrica vanjskih poslova i aktualna pomoćnica Glavnog tajnika NATO-a i prije službenog ulaska u kampanju ima odličnu startnu poziciju.
Prema prvim projekcijama, visokih 64,2 posto ispitanika drži kako je Kolinda Grabar-Kitarović prikladna kandidatkinja za predsjednicu Republike, a neprikladnom ju smatra manje od 30 posto. No, ono što upada u prvi plan jest podatak kako ona ima pozitivan rejting i unutar lijevo-liberalnog izbornog tijela. Projekcije pokazuju kako o njoj vlada dobro mišljenje i kod više od polovice birača dvije glavne lijeve stranke, SDP-a i ORaH-a.
Nije čudno kada ju 75,2 posto HDZ-ovog elektorata doživljava prikladnom ili vrlo prikladnom, međutim jednako misli i 67,3 posto birača ORaH-a (16,3% da je vrlo prikadna, a čak 51% vidi ju kao prikladnu predsjednicu države), ali tako razmišlja i 48,2 posto birača SDP-a (7,2% - vrlo prikladna, 41% - prikladna). Kada bi se raspisali predsjednički izbori, za Kolindu Grabar-Kitarović glasalo bi 63,9 posto birača HDZ-a, 21,2 posto ORaH-a, i svega 1,2 posto SDP-ovaca.
Pregovori oko retorike
Još nikad od osamostaljenja Republike Hrvatske, niti jedan predstavnik HDZ-a nije imao ovako pozitivnu percepciju među lijevo orijentiranim biračima, no izgleda da još uvijek ne uspijeva pridobiti potpunu podršku unutar HDZ-a. Više od 35 posto HDZ-ovih birača želi nekog drugog predsjedničkog kandidata, što pokazuje koliko je snažna krajnja desnica u Karamarkovoj stranci, a takvima nipošto ne odgovara pristojna konzervativka. Bit će zanimljvo vidjeti hoće li ona za vrijeme kampanje, barem djelomično, radikalizirati retoriku kako bi privukla i desno orijentirane birače.
Takve probleme nema predsjednik Josipović, koji ima veliku potporu ljevice, ali i znatan broj birača s desnog spektra. Za Josipovića glasa 85,2 posto birača SDP-a, 46,2 ORaH-a, kao i solidnih 13,4 posto simpatizera HDZ-a.
Usto, čak 76,1 posto birača Josipovićev rad ocjenjuje kao dobar i vrlo dobar (96,3% - birači SDP-a, 80% - ORaH, ali i 53,7% - HDZ), a više od tri četvrtine ispitanika smatra kako je on prikladan predsjednik Republike. Izuzetno pozitivan aspekt idućih predsjedničkih izbora je i to što oboje glavnih političara pripadaju mainstreamu, odnosno, daleko su od radikala na desnici ili ljevici.
Može se pretpostaviti da kandidatkinja HDZ-a neće podilaziti desnici, čak i uz cijenu gubitka glasova radikalno orijentranih birača. Prema informacijama iz njezinog kruga, to je bio jedan od uvjeta za prihvaćanje predsjedničke kandidature prilikom pregovora s Tomislavom Karamarkom.
Za razliku otprije pet godina, kada je glatko pobijedio, ovaj put će Ivo Josipović biti u mnogo većim problemima.
Kvalitetni izbori
Posebno kada se uzme u obzir da se SDP i stranke Kukuriku koalicije, koje ga pdržavaju, nalaze u općoj defenzivi. Ali i za Kolindu Grabar-Kitarović će glasati jedan dio ljevice i liberala, znači, birača koji su u prošlosti preferirali Josipovića. Sve to pokazuje da slijede neizvjesni i kvalitetni predsjednički izbori.
Od ostalih kandidata izdvajaju se Milan Bandić, kojega podržava 10,7 posto birača, i Tonino Picula s podrškom od 7,1 posto. Iako ova dvojica neće izići na predsjedničke izbore, Bandić ima potporu 13,4 posto HDZ-ovih birača, a za Piculu bi glasalo 8,6 posto glasača SDP-a.
‘Kolinda mora dati ostavku u NATO-u’
Premda Kolinda Grabar Kitarović još nije podnijela ostavku na funkciju pomoćnice generalnog tajnika NATO pakta i time otklonila posljednju prepreku za isticanje svoje kandidature na skorim izborima za predsjednicu države, dobro obaviješteni izvori bliski vrhu HDZ-a tvrde da je samo pitanje dana kada će se i to dogoditi. Naime, dužnosnici NATO pakta ne mogu obavljati dva posla niti mogu sudjelovati u političkom životu svojih država. Stoga će Tomislav Karamarko pričekati još nekoliko dana da Kolinda Grabar Kitarović obavi i tu formalnost. Tada će moći i službeno objaviti da je bivša ministrica vanjskih poslova i veleposlanica u Kanadi i SAD-u kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu države.
Od njene kandidature najviše će koristi imati upravo HDZ. Kolinda Grabar Kitarović svojim će ugledom, nakon stranačke pobjede na izborima za Europarlament, napraviti još jedan korak dalje u političkoj rehabilitaciji vodeće oporbene stranke. Profitirat će i Tomislav Karamarko jer će pokazati da oko sebe može okupiti političare širokih i različitih političkih svjetonazora.
Komentar Mladena Plešea: Predsjednik dobio ozbiljnu suparnicu
Predsjednik Ivo Josipović, potvrdilo je najnovije istraživanje javnog mijenja, dobio je u Kolindi Grabar Kitarović više nego ozbiljnu suparnicu. Kandidatkinja HDZ-a dobila je potporu trideset posto biračkog tijela, što je više nego respektabilna brojka usporedi li se s glasovima koje su do sada dobivali drugi kandidati HDZ-a.
Posljednjih tjedana, premda još nije službeno istaknula kandidaturu, Kolinda Grabar Kitarović bila je prava medijska zvijezda. Javnost je zaintrigiralo njezino oklijevanje da prihvati ponudu HDZ-a. Istodobno, više je doživljavana kao novo političko lice s međunarodnim ugledom nego kao klasična članica HDZ-a. Njezin dobar rezultat posljedica je i poraza SDP-a na izborima za Europarlament te dramatičnim unutarnjim sukobima unutar vladajuće stranke, dakle, političkoj opciji kojoj pripada predsjednik Josipović, što je dalo krila njenom biračkom tijelu.
Istodobno, predsjednik Josipović nema razloga biti nezadovoljan. Unatoč snažnoj medijskoj inicijativi Kolinde Grabar Kitarović i općeg nezadovoljstva vladajućim političkim elitama, zadržao je ozbiljnu prednost pred favoritkinjom HDZ-a. Osim toga, sedam posto glasova koje je dobio Tonino Picula upisat će se na njegov konto jer on neće izaći na izbore. Premda neće pobijediti u prvom krugu kao što se očekivalo dok se nije pojavila Kolinda Grabar Kitarović, ipak daleko najpopularniji političar u državi, u ozračju koje mu baš ne ide na ruku, sačuvao je uvjerljivu prednost. A još nije ni započeo kampanju.