O slučaju uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a u Orašju danas će se izjasniti hrvatska Vlada, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je na što skoriji zajednički sastanak državnih vodstava Hrvatske i BiH. Ratni zapovjednik HVO-a u Orašju Đuro Matuzović i devet njegovih suradnika ostaju u pritvoru u Sarajevu, odlučio je jučer Sud BiH. Jednomjesečni pritvor im je određen zbog opasnosti od bijega i osnovane sumnje da bi boravkom na slobodi uništili dokaze i utjecali na svjedoke. Optužnica još nije podignuta, tereti ih se za zlostavljanje zarobljenika na više lokacija u Orašju i Donjoj Mahali 1992. i 1993.
Zbog Orašja drugi dan zaredom održavali su se hitni sastanci u Banskim dvorima. Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer je okupio čelnike pravosudnih službi i resorne ministre. - Republika Hrvatska uložit će sve legitimne napore kako bi se pomoglo uhićenima, koji su i hrvatski državljani, poštujući neovisnost sudstva i ne ulazeći u prostor politiziranja - poručili su iz Vlade. Na sastanku su bili glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ravnatelj SOA-e Daniel Markić, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar branitelja Tomo Medved te šef diplomacije Davor Ivo Stier i ministar obrane Damir Krstičević. -Znali smo da će biti izazova i otpora politici nove vlade koja ima artikuliranu politiku prema BiH - komentirao je uhićenja nakon sastanka Stier dodavši da je sa situacijom upoznao i hrvatske “saveznike u NATO savezu i EU” te će iduće korake koordinirati s njima. Što se uhićenih tiče, dodao je, njima je pružena sva potpora, no oni su i državljani BiH i kao takvi su “tretirani od strane institucija BiH”.
Tko je znao za slučaj Orašje, a tko nije, tko je to mogao, a nije spriječio, tko je kriv? Slučaj desetorice uhićenih pripadnika HVO-a Orašje služi kao sredstvo razračunavanja različitih aktera u Hrvatskoj, od obavještajnih službi do Državnog odvjetništva, pa je postao i prvorazredno političko pitanje o kojem se svi moraju izjasniti. Svi su zapanjeni i iznenađeni, iako hrvatske vlasti najmanje dvije godine znaju da Tužiteljstvo BiH protiv čelnih ljudi HVO-a Orašje vodi istragu za ratni zločin, a popisi osumnjičenih sedam-osam godina kolaju internetom.
Prvi uhićeni još lani
Jutarnji list posjeduje dokument hrvatskih obavještajnih službi od 17. srpnja 2014. s informacijom o istrazi Tužiteljstva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO-a u Bosanskom Brodu za razdoblje od ožujka do listopada 1992. Na popisu je i Mato Baotić, koji je uhićen u Orašju u srpnju prošle godine. U BiH mu se sudi zbog zlostavljanja i silovanja zatočenica u Donjoj Mahali kod Orašja.
Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubješić rekao nam je da su dosad podignuli pet ili šest optužnica za zločine u Orašju. “Očekujemo da vlasti prekinu pravnu nesigurnost u kojoj žive Hrvati u BiH”, poručio je zastupnik HDZ-a i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač. “Očekujemo od vlasti da u suradnji s kolegama iz BiH prekinu tu pravnu nesigurnost, da se zna tko je sve optužen, tko će sve biti optužen, koga se namjerava uhititi”, izjavio je Kovač. Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008., tada se 5895 osoba vodilo kao osumnjičene. Do danas ih je 635 optuženo, rekao nam je glasnogovornik Tužiteljstva BiH. Naši sugovornici tvrde da su obavještajne službe redovito svih ovih godina informirale državne vlasti o istragama koje vlasti BiH provode protiv pripadnika Hrvatske vojske i HVO-a. S time su upoznati i aktualni premijer i predsjednica, a o svemu je detaljno upoznat glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan.
Istraga o Gotovini
Prema njihovim riječima, u budućnosti bi hrvatska Vlada mogla imati još veći problem ako Tužiteljstvo BiH aktivira optužni prijedlog protiv ministra obrane Damira Krstičevića, koji je pod istragom zbog zločina na području Mrkonjić Grada 1995. godine po zapovjednoj odgovornosti. Naime, nakon operacije Oluja pripadnici 4. i 7. gardijske brigade krenuli su u oslobađanje Mrkonjić Grada. Nakon pogibije brigadira Andrije Matijaša Pauka vojnici za odmazdu, prema navodima svjedoka, ubijaju srpske civile. Nakon završetka ratnih operacija pronađena je masovna grobnica u koju je ukopano 181 tijelo za koja je utvrđeno da su srpski civili. Krstičević se branio da to nije bilo u njegovoj zoni odgovornosti. No, Tužiteljstvo BiH je 2009. godine napravilo plan istraga ratnih zločina. U tom planu je istraga protiv Ante Gotovine i 36 drugih, među kojima je i Krstičević, zbog počinjenja ratnih zločina na području Mrkonjić Grada. Krstičevića se, prema tom dokumentu, istražuje i za počinjenje ratnih zločina području Jajca i Donjeg Vakufa.
Istražitelji iz BiH počeli su još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat, doznali smo u HDA. U zadnje vrijeme nisu dolazili, ali su prije nekoliko mjeseci u HDA bili suci s područja istočnog Sarajeva kojima je arhiv bio samo servis, gdje su proučavali građu koju su prije toga naručili u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata koji je smješten u istoj zgradi bivše Sveučilišne knjižnice gdje je i Hrvatski državni arhiv. Protokol koji su u Sarajevu 3. lipnja 2013. potpisali Mladen Bajić, kao glavni državni odvjetnik RH, i Goran Salihović, kao glavni tužitelj tužiteljstva BiH, regulira upravo suradnju dvaju tužiteljstava. Hrvatska pomaže BiH, a na isti način i tužiteljstvo BiH može DORH-u dostavljati podatke i dokaze o postupcima za ratne zločine u obje države, čiji počinitelji imaju dvojno državljanstvo i prebivalište u Hrvatskoj, a suradnja može trajati tijekom cijelog kaznenog postupka, sve do donošenja pravomoćne sudske odluke.
Pravila suradnje
Dva državna odvjetnika mogu prema sporazumu i na temelju vlastitih saznanja razmjenjivati podatke. Dva tužiteljstva dogovorila su da će se obavještavati o stanju spisa, traženim provjerama, te da će podatke razmjenjivati u najkraćem roku, a najdulje u roku od tri mjeseca. Čak su dogovorili da će, ako ne mogu u tri mjeseca ispuniti određene zahtjeve, o tome pismeno obavijestiti drugu stranu. Jedini razlog uskrate dostavljanja podataka je ako se tome izričito protive svjedoci-oštećenici, čiji su iskazi bitni za uspješno okončanje postupka.
Protokol je ostavio prostor da, bez obzira na to što je jedno tužiteljstvo poduzelo kazneni progon, drugu stranu to ne sprječava da na području države na čijem je teritoriju počinjen ratni zločin procesuira počinitelja tog zločina ako se zatekne na njezinu području ili ga potražuje neka treća zemlja sve dok predmet ne postane presuđena stvar. Među ostalim, obje su se strane obvezale da će jedna drugu obavještavati o stanju predmeta i čuvati tajnost podataka, ako to zatraži druga strana.Protokol je stupio na snagu istoga dana kad je potpisan, a svaka strana mogla ga je otkazati u roku od tri mjeseca, ali dosad nijedna to nije učinila. Protokol o suradnji s tužiteljstvom BiH ima 27 članaka, a on je zapravo “špranca” sporazuma koje je Mladen Bajić potpisao s državnom tužiteljicom Crne Gore Vesnom Medenicom 28. srpnja 2006. i 13. listopada iste godine s Vladimirom Vukčevićem, tužiteljem za ratne zločine Republike Srbije.