Na siguran otpis dugova može računati oko 70 tisuća građana koji su dužni državi, od ukupno 290 tisuća građana kojima su blokirani računi zbog toga što ne mogu vraćati svoje dugove.
Država će otpisivati dugove građana starije od godinu dana, a takvih je dugova prema državi u ovom trenutku 1,5 milijardi kuna.
Ministar financija Slavko Linić u ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji kaže kako će država dugove otpisivati isključivo nakon provjere imovine dužnika putem OIB-a, dakle kada se utvrdi da pojedini građanin ne posjeduje dovoljno imovine za pokriće duga.
A, to je, prema sadašnjim procjenama, gotovo svih 70 tisuća građana.
Ukupan iznos neplaćenih dugova starijih od godinu dana je 19,8 milijardi kuna, a u to je uključen dug blokiranih građana prema državi, bankama, telekomima, komunalnim poduzećima.
Propali obrtnici
Kad je riječ o dugovima prema državi, ministar financija pojasnio je kako je riječ uglavnom o bivšim obrtnicima koji su zatvorili obrte, a ostao im je dug za doprinose ili poreze. Budući da su im obrti zatvoreni, teško je očekivati da će vratiti dug.
Iako je Vlada otpis dugova i za građane koji su dužni bankama i komunalnim tvrtkama, Linić pojašnjava kako država može otpisati samo svoja potraživanja, dok je za otpis ostalih dugova samo stvorila pretpostavke.
Banke na potezu
“Država ne može otpisati dugove građana prema bankama, to mogu učiniti samo banke. A mi smo bankama dali mogućnost da to učine tako što ćemo im za iznos otpisanog duga umanjiti osnovicu za oporezivanje.
Banke će same morati odlučiti na koji način će to činiti, jer dugove ne mogu otpisivati pojedinačno nego po pravilu koje će vrijediti za sve”, rekao nam je ministar Linić.
Skoro 90 posto dugova zbog kojih su građanima blokirani računi su dugovi prema bankama.
A 100 najvećih dužnika imaju 4,2 milijarde kuna duga. Dužnici s liste “Top 100” najviše su dužni bankama (3,7 milijardi kuna), a glavni vjerovnici su Hypo Alpe Adria Bank (564,8 milijuna kuna), Zagrebačka banka (537,8 milijuna kuna), HPB (490,6 milijuna kuna), HBOR (315,6 milijuna kuna) i Hypo Alpe Adria Bank International (314,8 milijuna kuna).
Top 100
Prema tumačenju upućenih, ti su dugovi zapravo rezultat propasti velikih nekretninskih biznisa tijekom krize, što se vidi kroz velike dugove prema bankarskoj grupaciji Hypo.
Prvi na listi Top 100 dužnika duguje nevjerojatnih 168 milijuna kuna, a posljednji, stoti nešto manje od 20 milijuna kuna.
Na popisu Top 100 dužnika ima građana sa 20 i više zadužnica i ovršnih rješenja na iznose od milijun kuna ili više od milijun kuna.
Osim bankama, i komunalnim je tvrtkama omogućeno da otpišu dug građana za neplaćene račune veće od 2000 kuna (i starije od godinu dana) umjesto da provode skupe ovrhe, a zauzvrat će im država smanjiti poreznu obvezu.“Komunalne tvrtke moraju shvatiti da je trošak naplate takvih dugova skuplji od duga.
Procedura je duga i skupa, efekt mali. Država ni njih ne može natjerati da građanima oproste dugove, ali im možemo dati porezni poticaj da ide u otpis dugova i to ćemo učiniti”, kaže ministar Linić.
Stimulacija Vlade
Osim dugova prema komunalnim društvima, između 700 i 800 milijuna kuna je dug prema telekomunikacijskim kompanijama koje će isto biti stimulirane da otpiše dugove veće od 2000 kuna.
Već spomenutih 290 tisuća prezaduženih građana ima 711 000 računa u blokadi, jer mnogi građani imaju dva ili više otvorenih računa. Sa 31. listopadom ukupnan iznos blokiranih dugova iznosio je 22,6 milijardi kuna.
‘Nadamo se da će i banke otpisati dug’
Hoće li banke, međutim, imati interesa da opraštaju dugove, pitali smo Linića.
“Kada smo s bankarima razgovarali o rješavanju problema sa švicarcima, oni su tražili od Vlade da im osiguramo porezne olakšice i da će u tom slučaju biti spremne na otpis dijela dugova. Banke računaju na tu mogućnost”, odgovara ministar financija.
Posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit omogućeno je bankama da otpišu dio stambenog kredita građanima koji imaju problem s otplatom za stan u kojemu žive i koji im je jedina nekretnina.