VLADIN PRIJEDLOG

EKSKLUZIVNO: NOVA PODJELA HRVATSKE Evo kako bi 2017. mogla izgledati Lijepa naša sa sedam megažupanija!

Boris Kovacev / CROPIX / BORIS KOVACEV

Goran Pauk, Zajednica županija: Mi smo za 21 županiju, predloženim preustrojem ne bi se postigle neke značajnije uštede

Prijedlog nove podjele Hrvatske na pet ili sedam mega županija podigao je pravu buru u hrvatskim političkim krugovima. No, iako prijedlog teritorijalnog preustroja zemlja dolazi iz Vladinih krugova, njemu su, prema svemu sudeći, skloniji u oporbenim, nego u vladajućim redovima.

- Sa simpatijama gledam na tu ideju - kratko nam je jučer prokomentirao prijedlog Arsen Bauk, bivši SDP-ov ministar uprave, ne želeći se upuštati u daljnje rasprave.

Tom su prijedlogu, čini se, skloni i u IDS-u. Boris Miletić, predsjednik IDS-a, ističe kako nije presudno koliko će regija ili županija Hrvatska imati. To bi, naglašava, trebalo ovisiti o kriterijima koje treba definirati. Po njemu, važnije je provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju i osigurati da nove županije budu učinkovite u ispunjavanju svojih funkcija i povlačenju novca iz fondova EU. Miletić naglašava i kako Istra mora biti samostalna regija.

Upravni zemljovid

- Spajanje Istre i Rijeke u istu regiju ne bi imalo nikakvog smisla. U bivšoj je državi postojala Zajednica općina Rijeka, u koju je bila uključena i Istra, koja je stagnirala. Istra zaslužuje biti zasebna regija, ima svoj regionalni i kulturni identitet i povijest te ekonomsku održivost - ističe Miletić.

Podsjetimo, prema prijedlozima koji dolaze iz Vladinih krugova, Hrvatska bi do lokalnih izbora u svibnju sljedeće godine dobila novi teritorijalni ustroj. Na stolu je i prijedlog da se sadašnjih 20 županija i grad Zagreb zamijene s pet ili sedam “velikih” županija, koje bi se formirale oko vodećih regionalnih središta - Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Splita.

Iako tako iscrtanog novog upravnog zemljovida još nema, barem ne iz službenih krugova, iz dosad dostupnih informacija proizlazi da bi pet slavonskih županija činilo jednu mega županiju, dok bi se u Dalmaciji formirale dvije nove “velike” županije - jedna sa središtem u Splitu, koja bi vjerojatno obuhvaćala Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, i druga sa središtem u Zadru, koja bi, osim sadašnje Zadarske županije, vjerojatno obuhvatila i Šibensko-kninsku županiju.

Istra bi i u novoj podjeli vjerojatno ostala zasebna županija, dok bi ostatak zemlje bio podijeljen na tri veće županije - jednu sa središtem u Zagrebu, koja bi obuhvatila Središnju Hrvatsku, drugu sa središtem u Varaždinu, koja bi se formirala na sjeveru zemlje, i treću sa sjedištem u Rijeci, koju bi činila, u najmanju ruku, današnja Primorsko-goranska županija. Otvoreno je pitanje Ličko-senjske županije: Lika bi se u podjeli najvjerojatnije spojila s Rijekom, no nije isključena ni mogućnost njezina spajanja sa Zadrom ili čak sa Središnjom Hrvatskom.

Naši sugovornici iz Vladinih krugova ističu kako bi se time dobile funkcionalno i financijski znatno jače županije, koje bi stanovništvu pružale kvalitetnije usluge. Dodaju i kako bi se usporedo s novom podjelom na regionalnu razinu spuštale i nove ovlasti, kao i novi prihodi. Uz promjenu regionalnog ustroja izvršila bi se i reforma lokalne samouprave, odnosno gradova i općina.

Može i subregije

I dok u oporbi prilično blagonaklono gledaju na taj prijedlog, u HDZ-u su na oprezu. Iz razgovora sa sugovornicima iz HDZ-a jasno je da oni nisu skloni tako radikalnim zahvatima, iako kažu da se može razgovarati o proširenju nadležnosti županija i načinu njihova financiranja.

- Mi smo za 21 županiju. Sumnjam da bi se takvim preustrojem postigle neke značajnije uštede. Najprije bi trebalo napraviti analizu pa se onda može raspravljati o tome - kaže nam jedan sugovornik iz HDZ-ovih redova. U istom pravcu idu i razmišljanja Gorana Pauka, predsjednika Hrvatske zajednice županija (HZŽ) i šibensko-kninskog župana.

- Neka nam dokažu da bi takav ustroj bio bolji - ističe Pauk, dodajući kako se ovdje puno govori o regionalizaciji, ali bez ikakve analitičke podloge.

S druge strane, stručnjaci prijedlogu teritorijalnog preustroja daju prolaznu ocjenu, ali uz opasku “uvjetno”. Ivan Koprić s Instituta za javnu upravu ističe kako “ideja nije loša, ali treba je razraditi”.

- Ja sam predlagao pet regija. Zašto u Dalmaciji imati dvije regije? U konceptu kakav nudim mogu postojati subregije, poput Istre, Međimurja, Zapadne Slavonije, Baranje, Zadra, Dubrovnika ili Like, koje bi imale određenu samoupravu unutar većih regija. No, usporedo s novom podjelom trebalo bi provesti i decentralizaciju - zaključuje Ivan Koprić.

Izdvajamo