OSIJEK - U subotu, a najkasnije u nedjelju u Dunav će iz Mađarske uploviti četiri tamošnja velika čelična ledolomca, koji će u sljedeća dva tjedna razbijati led na potezu do Vukovara. Rezultat je to dogovora iz Sombora gdje su se sastali predstavnici Hrvatske, Mađarske i Srbije kako bi dogovorili zajedničku strategiju obrane od leda na Dunavu.
- Zbog situacije i hidroloških prilika koje su izrazito nepovoljne odlučeno je da se od Mađarske zatraži četiri ledolomca, a ne dva. Zahtjev je poslan danas i u roku od dva dana oni moraju doći - izvijestio je direktor Hrvatskih voda u Osijeku Zoran Đuroković, istaknuvši kako se zbog iznimno hladnog vremena na Dunavu očekuje i pojava ledostaja.
- To će otežati pronos ledenih santi kroz Hrvatsku, a poznato je područje tzv. Daljske krivine gdje su povoljni uvjeti za stvaranje ledenih barijera. S obzirom na razvijanje spruda u području Apatina i tamo je ozbiljna situacija tako da će dva ledolomca biti stacionirana u Vukovaru, a dva u Apatinu - objasnio je Đuroković, još jednom naglasivši koliko je važno bilo transportirati led iz Drave, jer da to nije učinjeno ranije Dunav ga nakon zaleđenja ne bi mogao primati, niti bi mađarski ledolomci mogli razbijati led na Dunavu, jer ga ne bi imali gdje transportirati
- Smatram da ćemo s mađarskim ledolomcima održati protočnost korita, a krajnja je mjera razbijanje minsko-eksplozivjnim sredstvima - dodao je Đuroković, koji se dotaknuo i opasnosti od ledenih poplava , istaknuvši da one nisu opcija u ovom trenutku, ali da ih se u narednom periodu ne smije isključiti i da u tom smislu treba biti spreman na sve.
- Ledene poplave mogu se dogoditi kada dođe do naglog toljenja snijega uzvodno. Tada je moguć donos velikih količina vode u naše područje, što bi moglo podići snijeg i led i zaprijetiti kritičnim profilima. Dakle, velika opasnost može biti od naglog topljenja snijega u Alpama, a s obzirom da su Dunav i Drava sada negdje na 0 stupnjeva, led koji se ovdje nalazi ne može se otopiti i zato je ta opasnost izražena. U Dunavu i Dravi trenutno je nizak vodostaj i on je dobar u smislu toga da ne prijeti stvaranju ledenih poplava, no s druge strane upravo je nizak vodostaj stvorio uvjete za stvaranje ledenih barijera - objasnio je Đuroković, nadajući se ipak da do najcrnjeg scenarija, poput najveće ledene poplave u povijesti Mađarske iz 1956. godine neće doći.
Uzgred, ta je poplava i bila razlog izgradnje ledolomaca koji će za vikend uploviti u Hrvatsku. Riječ je o grdosijama starim preko 40 godina, ali stručnjaci nas uvjeravaju da su ti ledolomci sposobni očuvati Dunav.
Led nisu mogli razbiti niti bombarderi JNA
Ledenu poplavu iz 1956. koja je u Mađarskoj izazvala katastrofu s brojnim žrtvama na svojoj su koži najjače osjetili stanovnici salaša u Kenđiji, hrvatskom teritoriju koji je danas u granicama Srbije. Tada je tamo živjelo oko tisuću ljudi koji su ostali bez ičega.
- Dunav je na granici Mađarske i Jugoslavije bio zaleđen do dna. Led je bio debljine 4-5 metara i nisu ga mogli razbiti čak ni bombarderi JNA koji su ga danima zasipali bombama. Mađari su pustili vodu u stari Dunavac kod Baje, pa je probijen nasip i ledena je voda poplavila Kenđiju. Tada sam imao devet godina, ali sjećam se da su naši iz Batine išli spašavati ljude iz Kenđije, koji su su se penjali na čardake i kamare slame ne bi li sačuvali živu glavu. Tada je tamo sve razoreno i većina se nikada nije vratila u Kenđiju - ispričao je Đuro Molnar iz Batine.