TAJNI DOKUMENT VLADE

EKSKLUZIVNO Ruska ucjena: Hoćete li Južni tok? Može, ako prevarite Uniju i izigrate sve njezine zakone

Vladini eksperti analiziraju ponudu Putinove Vlade Zagrebu i tvrden da je opasna za Hrvatsku

Hrvatska se nalazi pod velikim pritiskom ruske kompanije Gazprom i Kremlja da potpiše novi međudržavni i dioničarski ugovor kojima bi se regulirali odnosi i prava oko gradnje plinovoda Južni tok! I to prije nego Hrvatska uđe u Europsku Uniju, stoji to, između ostaloga, u povjerljivom dokumentu Vlade u kojem se detaljno razmatra sadašnja hrvatska pozicija oko gradnje strateškog plinovoda Južni tok.

Neka se EU buni

Riječ je o 3600 kilometara dugom plinovodu kojim bi se plin iz Rusije dopremao u Europu i trebao bi se početi graditi krajem ove godine. Prema povjerljivom vladinom dokumentu u kojem se razlaže pozicija Hrvatske u odnosu na ovaj projekt, predstavnici Gazproma, koji su zapravo produžena ruka Kremlja i visoke državne politike Vladimira Putina , u razgovorima se od predstavnika hrvatske Vlade i državne tvrtke Plinacro traži da se gorenavedeni dokumenti potpišu doslovno iza leđa Europske komisije koja se tome protivi jer smatra da svi dosada potpisani međuvladini ugovori s Gazpromom i Rusijom nisu u skladu s EU zakonodavstvom. Pa tako i ugovor, koji je 2010. godine u Moskvi s ruskim ministrom energetike, potpisao tadašnji ministar gospodarstva Đuro Popijač. Naime, ruski predstavnici uvjeravaju hrvatsku stranu kako bi novi međudržavni ugovor bio iznad prava Europske Unije kada Hrvatska postane njena članica u srpnju 2013. Sastavljači dokumenta Vladu upozoravaju kako to nije istina te da Hrvatska u tim razgovorima mora biti iznimno oprezna s obzirom da je pod monitoringom te da prije ulaska u Uniju Hrvatska mora mijenjati sve međudržavne ugovore koji nisu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, tzv. aquiem.

Prijetnja

Štoviše, tvrde da bi popuštanje Rusima moglo zaustaviti planirani ulazak RH u Uniju. Bitno je reći da je ovaj povjerljivi dokument sastavljen samo prije nešto više od dva mjeseca, u lipnju 2012.

Da Europska komisija pomno prati poteze hrvatske Vlade u svezi Južnog toka pokazuje podatak iz ovog vladinog dokumenta u kojem stoji da je dosad održano nekoliko sastanaka na ovu temu i Europska komisija je od Hrvatske zatražila punu suradnju.

Prijedlog nove trase

Hrvatska pozicija u odnosu na plinovod Južni tok ponovno je postala zanimljiva jer je upitna već ranije dogovorena magistralna trasa plinovoda. Ona je trebala prolaziti od Rusije, ispod Crnog mora do Bugarske, pa kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju do Austrije.

No, prema posljednjim informacijama trasa kroz Mađarsku je upitna jer tamošnja Vlada zasada odbija potpisati izmijenjeni međudržavni ugovor s Gazpromom zbog EU. Upućeni kažu da Rusija traži alternativu trasi plinovoda. U tom slučaju Hrvatska je Rusiji alternativa, ali uz uvjet potpisa novog međudržavnog ugovora. O tome je, kako saznajemo, Radimir Čačić razgovarao u Moskvi.

Vladimir Putin je kao predsjednik Rusije prije šest godina nudio prolazak plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku, no vlada Ive Sanadera za to nije imala sluha. Naime, idealna i najkraća trasa plinovoda je od Bugarske, preko Srbije, Hrvatske, Slovenije do Austrije te od Hrvatske direktno do Italije.

Kosor u Moskvi

Do preokreta je došlo u ožujku 2010. godine kada je tadašnja premijerka Jadranka Kosor otišla u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom. Tada je potpisan Sporazum o ulasku Hrvatske u projekt plinovoda Južni tok. No, riječ je bila tek o dobavnom, a ne tranzitnom pravcu Južnog toka. Razlika je velika. Prolaskom tranzitnog pravca zemlja kroz koju pravac prolazi naplaćuje transport plina, a s dobavnim pravcem dobiva tek još jedan izvor uvoznog plina. Tada je i dogovoreno osnivanje zajedničke tvrtke između Gazproma i Plinacroa koja će biti u 50-postotnom vlasništvu tih dviju tvrki. Dvije godine nakon posjeta premijerke Kosor Moskvi stvari su se potpuno i dramatično promijenile.

Ruski pritisci

Europska komisija upozorava Mađarsku, Sloveniju, Bugarsku, i Italiju, kao članice Europske Unije, da njihovi međudržavni ugovori s Rusijom nisu u skladu s EU zakonodavstvom. Europska komisija kao rješenje nudi tipski ugovor koji bi članice Unije sklopile s Rusijom ili ugovor između Europske Unije i Rusije koji bi regulirao odnose u projektu Južni tok. Prema pritiscima koji se vrše na Hrvatsku, Rusija na takvu ponudu ne pristaje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 04:31