PROPUST INSTITUCIJA?

EKSKLUZIVNO: ZATAJENA HERNADIJEVA TUŽBA PROTIV HRVATSKE Šef MOL-a 2015. tužio RH Europskom sudu za ljudska prava, naša zastupnica tek sad to prijavila

Zsolt Hernadi, chairman and CEO of the Hungarian oil and gas group MOL, gestures during an interview with Reuters in Budapest, Hungary, November 4, 2016. REUTERS/Laszlo Balogh
REUTERS

Zsolt Hernadi

 

Predsjednik MOL-ove Uprave Zsolt Tamas Hernadi još je u lipnju 2015. godine Europskom sudu za ljudska prava podnio tužbu protiv Hrvatske, smatrajući da mu je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja jer je Županijski sud u Zagrebu protiv njega raspisao europski uhidbeni nalog (EUN).

No, za tu tužbu nitko u Hrvatskoj nije znao sve do prije dva tjedna kad je hrvatska zastupnica pred Europskim sudom u Strasbourgu, Štefica Stažnik, na brojne adrese, od Sabora, Ministarstva pravosuđa, Vrhovnog suda, Županijskog suda u Zagrebu, Državnog odvjetništva, Ustavnog suda do Ureda predsjednice poslala obavijest da je pred sudom počeo postupak protiv Hrvatske.

Tek slijedi provjera

Od sudova i drugih tijela hrvatska je zastupnica u dopisu čije zaglavlje nosi datum 1. rujna 2017. tražila pomoć u prikupljanju dokumentacije i očitovanju na niz pitanja u postupku koji je inicirao Hernadi te dala rok 21. rujna da joj se odgovori.

- Nemam podatak da je Hernadi još 2015. podnio tužbu protiv Hrvatske, ali ga namjeravam provjeriti. Jutros sam na kolegiju kazao da se mora organizirati sastanak s našom zastupnicom kako bismo porazgovarali o ovom predmetu, no povod su i neki drugi predmeti koji se vode na Europskom sudu za ljudska prava - kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, navodeći da je i on nedavno saznao za Hernadijevu tužbu protiv Hrvatske, i to iz medija.

- Šokirala me činjenica da do danas nismo znali da je Hernadi protiv Hrvatske još prije dvije godine podigao tužbu - bila je prva reakcija predsjednika Županijskog suda u Zagrebu Ivana Turudića kad smo ga pitali kad je on informiran o potezu prvog čovjeka MOL-a koji već godinama uz pomoć mađarskih vlasti ne želi doći na suđenje u povodu USKOK-ove optužbe da je bivšeg premijera Ivu Sanadera podmitio sa 10 milijuna eura kako bi MOL dobio upravljačka prava u Ini. Turudić je, kao i ostali pravosudni i dužnosnici izvršne vlasti, bio uvjeren da je tužba podnesena nedavno i da je hrvatska zastupnica pred Europskim sudom za ljudska prava promptno na nju reagirala.

- Javnost je dovedena u zabludu i stvoren je pogrešan dojam da je Hernadijeva tužba protumjera na to što je Županijski sud u Zagrebu pred Europskim sudom u Luxembourgu postavio prethodno pitanje o primjeni EUN-a. Sada se pokazalo da to nije točno jer je tužba Europskom sudu za ljudska prava podnesena ranije - kazao je Turudić, uz napomenu da rješavanje prethodnog pitanja oko EUN-a ide i u korist okrivljenika.

Kratki rokovi

Na naše pitanje je li zastupnici Stažnik njegov sud dostavio tražene odgovore potrebne za postupak u Strasbourgu, Turudić je odgovorio potvrdno, ali je napomenuo da se to radilo u žurbi, i zato je Županijski sud stalno morao razmjenjivati spis s Vrhovnim sudom jer su oba suda imala kratak rok koji nije prelazio sedam radnih dana za pripremu očitovanja.

Zanimalo nas je kako i zašto se dogodilo da pune dvije godine nitko u Hrvatskoj nije imao pojma da je akter jedne od najvećih korupcijskih afera koja se izravno reflektira na nacionalnu naftnu kompaniju, ali i na političke odnose između Hrvatske i Mađarske (nedavno je mađarski premijer Viktor Orban otvoreno kazao da Mađarska blokira ulazak Hrvatske u OECD - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, zbog odnosa Zagreba prema MOL-u i Hernadiju), tužio državu pred Europskim sudom za ljudska prava. No, u Uredu zastupnika Hrvatske pri sudu u Strasbourgu nas nisu mogli spojiti sa zastupnicom Šteficom Stažnik, navodeći da je službeno odsutna, nego su nas uputili na postavljanje pismenog upita i to preko Vladina maila. To smo i učinili, no do zaključenja broja nije stigao nikakav odgovor.

Da se prije znalo za taj Hernadijev potez, te da je Ured zastupnika Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava ranije tražio podatke o cijelom predmetu Ina - MOL, kao i o potezima koje je dosad povlačilo Državno odvjetništvo tijekom istrage o Hernadijevu podmićivanju bivšeg premijera, te Županijski sud u Zagrebu nastojeći ga dovesti u sudnicu, zasigurno bi se bolje pripremila obrana Hrvatske. No, ta bi informacija zasigurno bila i važan detalj u mozaiku političkih odnosa Hrvatske i Mađarske.

Početak istrage

Podsjetimo, još u vrijeme istrage protiv Sanadera za primanje mita, mađarsko tužiteljstvo nije željelo surađivati s DORH-om, nego su proveli svoju istragu nakon koje su ustvrdili da Hernadi nije odgovoran ni za kakvo podmićivanje bivšeg hrvatskog premijera. Izravnu suradnju s našim pravosudnim vlastima odbijali su pozivajući se na interese nacionalne sigurnosti Mađarske. Kad je Hrvatska za Hernadijem raspisala tjeralicu preko Interpola, a onda europski uhidbeni nalog, Mađarska je odbila postupiti po njoj pozivajući se na istragu koja je provedena kod njih i nije našla ništa sporno. S istom argumentacijom su i neke druge europske zemlje, ponajprije Austrija i Njemačka, odbile postupiti po tjeralici, uhititi Hernadija i izručiti ga Hrvatskoj.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo