PRVI DAN ŠKOLE

EKSPERIMENT MOŽE POČETI Ministrica poručuje da je sve spremno za reformu, ravnatelji škola negoduju: 'Kronično nam nedostaje učitelja i nastavnika'

Split, 020913.
Kao i u citavoj Hrvatskoj danas je zapocela nastava u svim splitskim srednjim skolama. Najveca guzva vladala je ispred skole u splitskoj Ulici Brune Busica koja objedinjuje cetiri splitske srednje skole: III. Gimnazija, Prirodoslovno tehnicka skola, Skola za dizajn, grafiku i odrzivu gradnju te Graditeljsko-geodetska tehnicka skola.
Na fotografiji: druzenje ucenika pred pocetak skole.
Foto: Mario Todoric / CROPIX
Mario Todorić / CROPIX

 

Uoči nove školske godine, dužnosnici Ministarstva obrazovanja poručuju kako u učionicama žele vidjeti “fine promjene”, misleći na 74 eksperimentalne škole (oko pet posto ukupnog broja škola u Hrvatskoj).

I dalje ustraju na tvrdnji da je za početak reforme sve spremno te da “nije prvi put u povijesti da svi udžbenici ne stižu u škole prvog dana nastave”. Ravnatelji eksperimentalnih Škola za život s druge strane priznaju da među nastavnicima nema ekstremnih emocija, tim više što su u školama i bez reforme suočeni s nizom poteškoća.

Manjak kadrova

Primjerice, ravnatelj škole koji želi ostati anoniman kaže da je dva dana uoči nastave ostao bez nastavnika kemije. Osoba koju je prethodno primio na određeno vrijeme kao zamjenu za profesoricu na bolovanju u subotu mu je javila da je odlučila prihvatiti radno mjesto u drugoj školi, na neodređeno.

- Naš je problem što sve teže dolazimo do stručnih nastavnika, posebice matematike, informatike, kemije i fizike, pa i engleskog jezika. Nastavnika matematike tražim godinama. Umjesto na puno radno vrijeme, primam nestručni kadar na pet mjeseci. Najčešće je riječ o osobi sa završenim Prometnim fakultetom i položenom pedagoškom skupinom predmeta za matematiku, fiziku ili tehnički. Nije riječ o stručnom kadru, no izbora nemam. Ljudi ne žele dolaziti raditi u našu zabit - kaže ravnatelj iz Šibensko-kninske županije.

Na Zavodu za zapošljavanje u ovom je trenutku aktivno više od 190 oglasa za zapošljavanje nastavnika. Većinom je riječ o statusu za zamjene, što znači da dio škola zapravo produžuje svojim prethodno primljenim kadrovima mogućnost rada u školi na neodređeno. Pritom pod stavkom oglasa radno iskustvo dio škola navodi - nije važno. Ravnatelji škola udaljenijih od većih gradova objašnjavaju da profesora matematike, kemije, fizike i informatike nema ni za lijek, a ljudi, među ostalim, odbijaju doći raditi u njihove škole jer nemaju osnovni uvjet za dolazak na radno mjesto slabo povezano javnom linijom - automobil.

Loša računica

Da država i jedinice lokalne samouprave općenito ne rješavaju probleme u školstvu, upozoreno je nalazom revizije o kapitalnim ulaganjima u škole u Hrvatskoj. Mreža školskih ustanova ne odgovara stvarnom stanju, prije ulaganja u pojedine školske zgrade ne procjenjuju se troškovi korištenja, održavanja i zaposlenih, s osnivačima se ne utvrđuju izvori financiranja, ne prate se i ne analiziraju troškovi gradnje, rokovi izvođenja radova i razlozi “probijanja”, stoji u izvješću Državnog ureda za reviziju. U nalazu se navodi da oko 50 posto škola u Hrvatskoj radi u dvije smjene te je prosječna starost zgrada osnovnih škola 43, a srednjih 54 godine.

Paralelno, u ovoj školskoj godini, prema podacima ministarstva, 117 škola nije upisalo prve razrede, a njih šest je zatvoreno nakon što ih je napustio i posljednji učenik. Među zatvorenim školama ima i onih u čije se zgrade ulagalo tek nekoliko godina ranije.

Što se pak tiče pripreme eksperimentalnih škola, Tihomir Engelsfeld, ravnatelj V. gimnazije, kaže da čitavu situaciju ipak shvaća kao eksperimentalnu fazu, pod čim podrazumijeva da još nije sve riješeno. Tako ne zna kad će u školu stići svi udžbenici, a tablete za učenike očekuje za tjedan, dva.

- Druga je stvar ljudske psihologije i potrebe da se sve odgađa. Moje razmišljanje ide u smjeru - hajmo pokušati i vidjeti što će se dogoditi. U početku mi se činilo da su nastavnici zabrinuti, sada to ne vidim. Nema ekstremnih emocija. Naprosto posao ide. Udžbenici? Nisam od onih koji misle da je to problem. Nije valjda da nastavnik ne može predavati bez udžbenika. Profesori moraju biti spremni na ovakve situacije, trebaju se prilagoditi. Ovo ne znači da se školuju za drugo zanimanje - kaže Engelsfeld, koji smatra da bi ova reforma za učenike trebala biti velika promjena ako nastavnici doista počnu predavati drukčijim metodama, ali za nastavnike to sigurno nije toliko velika promjena. Nije riječ, zaključuje, o rušenju onoga što je bilo prije i početku nečega sasvim novog.

Odluku o povišici od 15 posto školski sindikat Preporod smatra spornom

'Nismo protiv dodatka za prekovremeni rad, ali to bi moglo dovesti do podjela'

Odluku Ministarstva obrazovanja prema kojoj se za 2000 nastavnika iz 74 reformske škole otvara mogućnost dobivanja povišice do 15 posto na plaću temeljem prekovremenog rada na pripremi za reformu Školski sindikat Preporod proglasio je spornom. To je prvi put da se iz sindikata ne čuje pozdrav povećanju plaća prosvjetarima, točnije, u ovom slučaju njegovu manjem dijelu.

Iako napominje da u situaciji desetgodišnjeg zamrzavanja plaća u školama svaka mogućnost povišice izaziva veliko zanimanje među učiteljima, šef Preporoda Željko Stipić naglašava kako mu je teško oteti se dojmu da je najnoviji uradak sa Svetica nastao kao rezultat dobrohotnosti (Hajdemo im nešto dati!), činovničke krutosti (Nek’ to ne košta previše!) i političko-PR-ovske pragmatičnosti (Ako im nešto damo, nezadovoljnika će biti manje!).

- Korektno bi bilo prije nego što su se škole prijavljivale za provedbu eksperimentalnog programa navesti sve uvjete pod kojim će program provoditi. Osobito se nije smjelo prešutjeti jedan ovako važan uvjet. Ne treba sumnjati da bi tada interes škola bio daleko veći. Nikad nije dobro, poslužimo se nogometnim rječnikom, mijenjati pravila dok utakmica traje - komentira Stipić.

U pogledu tretmana prekovremenog rada, ovime se, smatra on, dijeli učitelje na one koji nisu u Školama za život i one koji jesu. Dok prvi mogu prekovremeni rad ostvarivati samo temeljem sati održanih u razredu, drugima se pruža mogućnost ostvariti spomenuto pravo i temeljem tzv. ostalih poslova. Učitelje se razjednačuje i po pitanju vrijednosti prekovremenog rada. Jednima će se njegova vrijednost uvećavati za 50 posto radi stručno-metodičke pripreme dok će onima kojima se prekovremeni sati priznaju na ostale poslove vrijednost prekovremenog sata biti manja. Dakle, zaključuje sindikalac, osim što ćemo imati dvije vrste učitelja, sada uvodimo i dvije vrste prekovremenog rada.

Ipak, ono što ga najviše ljuti u potezu ministarstva jest proizvoljnost u procjeni što jest odnosno što nije prekovremeni rad. Procjena je, kaže, prepuštena isključivo ravnateljicama i ravnateljima. Bez ikakvih kriterija sve se i ovaj put prepušta na volju procjeniteljima. No, da bi sve bilo dovedeno do apsurda, prekovremeni će se rad, po ovoj novoj osnovi, moći ostvarivati samo “iznimno”. Umjesto da se svim učiteljicama i učiteljima, a još bi bolje i pravičnije bilo, svim zaposlenicama i zaposlenicima ovih škola uveća plaća u određenom postupku, prosvjetne su se vlasti odlučile još jedanput s malo novca zaposlenike dodatno podijeliti, kaže Stipić uz opasku:

- Kad već nisu udžbenici došli na vrijeme, kad već oprema i tableti kasne, kad se već s usavršavanjem debelo zakasnilo, utješno je barem da je vijest o mogućnosti povišice plaće stigla u pet do dvanaest, ali ipak na vrijeme.

Reforma školstva u brojkama

- 200 milijuna kuna uvođenje kurikularne reforme u 74 škole

- 10 milijuna kuna eksperimentalni udžbenici; 8,3 milijuna kuna tableti za eksperimentalne škole

- 4,5 milijuna kuna edukacija nastavnika informatike

- 36,9 milijuna kuna opremanje informatičkih učionica

- 13,6 milijuna kuna razvoj 16 digitalnih obrazovnih sadržaja

 

Izdvajamo