ZAGREB - Iako su početkom financijske krize sve tranzicijske zemlje gledale na euro kao sigurno utočište i jako zavidjele Slovencima i Slovacima, koji su se uspjeli na vrijeme riješiti nacionalnih valuta, europska zajednička valuta danas više nije tako privlačna.
Odustali Poljaci i Bugari
Mnoge nove članice Europske unije, koje još nisu dio ekskluzivnog kluba eurozone od 16 zemalja, pomakle su rokove kada će aplicirati za pristup euru.
Zamjenik središnje banke u Poljskoj Witold Kozinski izjavio je da kriza u Grčkoj odgađa ulazak Poljske u eurozonu “na neodređeno vrijeme”. Poljski premijer Donald Tusk nedavno je spominjao 2015. kao moguću godinu ulaska u eurozonu.
Ispunjavanje Maastrichtskih kritrija (visine proračunskog deficita do 3 posto BDP-a, javnog duga do 60 posto BDP-a, stabilnost valute i niske kamatne stope) postao je veliki problem za većinu budućih članica eurozone. Početkom mjeseca Bugarska je najavila da napušta plan pristupanja euru u iduće tri godine.
Prije 2015. nacionalne valute ne namjeravaju zamijeniti eurom ni Češka ni Mađarska. U drugačijoj sutuaciji su male baltičke zemlje. Tako je Estonija vrlo ustrajna u planu da postane iduća članica eurozone već 1. siječnja 2011.
Međutim, raspoloženje oko budućnosti eura postalo je vrlo sumorno nakon što je pokrenuta operacija spašavanja Grčke.
Baltik još voli euro
- Stare članice sada će puno opreznije kontrolirati brojke - kazao je za Reuters Rainer Guntermann, viši ekonomist u Commerzbank AG. Litva i Latvija ipak se nadaju se da bi članice eurozone mogle postati 2014. Čak i u najbolja vremena europski političari bili su oprezni po pitanju otvaranja eurokluba novim članicama.
S druge strane, puštanje male baltičke zemlje moglo bi se protumačiti posve suprotno, kao znak povjerenja u budućnost eura. ECB će 12. svibnja objaviti izvješće o statusu budućih članica eura.
Od kada je pušten u optjecaj 1999., euro su prihvatile samo manje nove članice EU, poput Slovenije, Slovačke, Malte i Cipra.