BRUXELLES - Gotovo 3000 izbjeglica iz Sirije i Iraka zaustavljeno je na grčko-makedonskoj granici nakon odluke makedonskih vlasti da selektivno počnu propuštati samo 50 izbjeglica na sat. Afganistance se okreće na granici i šalje natrag, javljaju strani mediji.
Podsjetimo, Austrija je prva u petak počela primjenjivati kvote, objavivši kako će dnevno prihvaćati 80 zahtjeva za azil, no puštat će i veći broj izbjeglica kroz zemlju ukoliko izraze želju otići u neku drugu državu EU. Druge države duž balkanske rute također su počele pooštravati propise za prolazak migranata preko svojeg teritorija, što je započelo domino efekt.
Na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja na izbjegličkoj ruti u srijedu u Beču pokušalo se doći do definiranja zajedničke odgovornosti, no grčki ministar nije bio pozvan, zbog čega je grčka vlada burno reagirala i povukla svojeg veleposlanika iz Austrije, a premijer Aleksis Cipras zaprijetio da će na sljedećem summitu blokirati svaku odluku ako njegova zemlja bude prepuštena sama sebi.
Danas je u Bruxellesu započeo sastanak ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU, koji je povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos proglasio ‘kritičnim, kritičnim sastankom’.
- Sada su na kocki jedinstvo Europske unije i ljudski životi. Ovo je trenutak velike odgovornosti, rekao je Avramopoulos.
Ministrica vanjskih poslova Slovenije Vesna Gjerješ Žnidar istaknula je kako politika što bržeg tranzita migranata balkanskom rutom više nije prihvatljiva.
- Pooštrili smo kontrolu granice, ograničili organizirane prijevoze migranata u Sloveniju i radikalno pooštrili kriterije za humanitarni ulazak u našu zemlju, rekla je slovenska ministrica, te dodala kako je u sadašnjem trenutku ključna suradnja država na balkanskoj ruti.
Slovenija je prije par dana pojačala svoje granične ophodnje širenjem policijskih ovlasti i na pripadnike vojske, dok je Mađarska danas odlučila poslati oklopna vozila i vojne helikoptere na granicu sa Srbijom.
Njemački ministar vanjskih poslova Thomas de Maiziere danas je u Bruxellesu insistirao da se mora zaustaviti nekontrolirano propuštanje migranata.
- To rješava problem, ali na štetu drugih država, na primjer Njemačke. To je neprihvatljivo i to nećemo tolerirati na dugi rok, rekao je de Maiziere.
Njemački Bundestag danas je, inače, velikom većinom glasova prihvatio kontroverzni zakonski paket mjera koji će pooštriti uvjete za stjecanje političkog azila u Njemačkoj, i ubrzati proces protjerivanja osoba kojima je zahtjev za azil odbijen.
Na sastanku u Bruxellesu sudjeluje i hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, koji je istakao kako se traži zajedničko europsko rješenje.
- Mi sada radimo na temelju profilacije na makedonsko-grčkoj granici. Međutim, sad su se dogodila neka nova ograničenja, i ta ograničenja se upravo na ovim sastancima definiraju. Bit je da se nađe zajednički pristup EU-a prema migrantskoj krizi, rekao je Orepić.
Grčki ministar za migracije Janis Muzalas u međuvremenu je ustvrdio kako njegova zemlja neće pristati da bude ‘europski Libanon, ni skladište duša’.
- Dio sudionika današnjeg sastanka pokušat će govoriti o humanitarnoj krizi u Grčkoj koju oni sami namjeravaju stvoriti. Grčka neće prihvatiti jednostrane mjere. Grčka takožer može poduzeti jednostrane akcije, rekao je Muzalas.