Svjesna posljedica koje je pandemija koronavirusa imala na turizam i transport, te potrebe građana da se što prije ujedine s obitelji i rodbinom, Europska komisija danas je predložila smjernice za ukidanje ograničenja putovanja u fazama i spašavanje, koliko god je to moguće, turističke sezone.
S obzirom na to da je na kraju na državama članicama donošenje odluke, ovo su samo neobvezujuće smjernice Europske komisije. Komisija poziva države članice da budu pažljive, transparentne i da prije bilo kakvih odluka koordiniraju s drugim državama članicama.
U brojnim dokumentima koje je Komisija objavila danas nalazi se i procjena štete za turizam i koliko je ta grana važna za EU. Hrvatska je na samom vrhu što se tiče udjela turizma u BDP-u i stvaranju radnih mjesta. U Hrvatskoj turistička djelatnost zapošljava čak 23 posto ukupno zaposlenih, po čemu je Hrvatska druga u EU, nakon Grčke. A po udjelu na BDP Hrvatska je prva u EU sa 25 posto udjela turizma tijekom 2018. godine.
Komisija je pokušala putem brojnih povjerenika koji su se obratili novinarima pojasniti mjere, ali su priznali da za neka pitanja nemaju niti mogu u ovom trenutku imati točne odgovore. Europska komisija traži da pristup postupnog otvaranja mora biti dovoljno fleksibilan kako bi se mogla ponovno uvesti ograničenja bude li to zahtijevala epidemiološka situacija. Komisija predlaže da se zemlje članice pri ukidanju ograničenja vode trima glavnim kriterijima.
Prvi je epidemiološki. To znači da bi se uzelo u obzir stanje u određenim regijama i državama, a ograničenja bi se najprije ukidala između onih koje imaju dovoljno nisku razinu zaraze.
Europski centar za kontrolu bolesti, u suradnji s državama članicama, izradit će mapu u kojoj će biti podaci o razini transmisije Covida-19 ne samo po državama nego i po regijama. Države članice moraju uzeti u obzir i kapacitete bolnica, kapacitete za testiranje i praćenje.
Drugi kriterij se odnosi na sposobnost provedbe mjera ograničenja tijekom čitavog putovanja, uključujući prelazak granice te dodatno mjere tamo gdje je teško osigurati fizičko distanciranje. Primjerice u prijevozu.
Treći kriterij bi uzimao u obzir ekonomske i socijalne aspekte, pri čemu se preporučuje da prioritet imaju prekogranična kretanja u ključnim ekonomskim područjima; prijevoz robe, prekogranični radnici, sezonski radnici, liječnici i drugi. Ali uzimali bi se u obzir i osobni razlozi.
Europska komisija pozvala je države članice da posebno paze na načelo nediskriminacije prema državljanstvu. To znači da kada neka zemlja članica odluči dopustiti ulazak na svoj teritorij, to mora biti učinjeno na nediskriminacijski način, to jest mora se omogućiti ulazak svim osobama, bez obzira na državljanstvo, koje imaju prebivalište u državama ili regijama sa sličnom epidemiološkom situacijom.
Međutim, Komisija nije objasnila što točno znači pojam "slična epidemiološka situacija", već je pozvala na transparentnost država članica.
Ukidanje mjera ograničenja trebalo bi se odvijati u dvije faze. U prvoj fazi bi se ukidala ograničenja između regija i država koje su u sličnoj epidemiološkoj situaciji. U drugoj fazi bi se ukinula sva druga ograničenja. I u jednom i u drugom slučaju Komisija poziva na oprez i na uzimanje u obzir stava struke.
U ovom trenutku situacija je prilično kaotična. Neke države su već ukinule nužnu samoizolaciju ili karantenu od 14 dana onih koji ulaze na njezin teritorij, a druge nisu. Pitanje je i kako će se putovati kroz Francusku da bi se došlo u Španjolsku, koje su dvije najposjećenije države EU kao turističke destinacije. Zasad Španjolska ima obveznu karantenu od 14 dana za svakoga, a Francuska ne. I pitanje je bi li ista pravila vrijedila i za one koji su u tranzitu.
Potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager pozvala je na osobnu odgovornost svakoga jer ukidanje ograničenja nosi sa sobom i rizike.
- Moramo putovati, ali time i na sebe preuzeti određeni rizik koji trebamo minimizirati. Bitno je da smo informirani i da imamo sve potrebne informacije prije nego što donosimo odluku. Zato je nužno da građani budu na vrijeme upoznati sa svim mjerama u svakoj državi i na graničnim prijelazima - istaknula je Vestager.
Komisija zasad ne predlaže prazna sjedala u avionima i prepušta industriji da istraži najbolje opcije za fizičko distanciranje i zaštitu.
Europska komisija predložila je da do sredine lipnja i dalje ostane na snazi zabrana ulaska u EU za sve koji nisu državljani EU. To je važno i za Hrvatsku koja ima najdulju vanjsku granicu Europske unije. Tek nakon što se prvo ukinu unutarnje kontrole granica među članicama EU, može se razmotriti mogućnost ukidanja istih i za one izvan EU.
Smjernice Komisije se odnose na sve države članice Europske unije, kao i na one koje nisu u EU, ali su dio Schengena, poput Švicarske, Lihtenštajna, Norveške i Islanda. EU će razmotriti i mogućnost uključivanja i država zapadnog Balkana u proces postupnog ublažavanje mjera koje je danas predložila Europska komisija.
Kako putovati u Europi u doba koronavirusa
Europska komisija otkrila je niz mjera čija je svrha osigurati da ljudi ponovno mogu sigurno putovati diljem kontinenta dok vlade pokušavaju oživjeti turizam i zrakoplovnu industriju koje je zaustavio koronavirus.
Slijede opće smjernice za putovanja zrakoplovom, vlakom, brodom te za cestovni promet.
OPĆE SMJERNICE:
* Putnici će se poticati da preko interneta kupuju karte, rezerviraju mjesta i obave check-in.
* Putnici trebaju nositi zaštitne maske, posebice tamo gdje se ne mogu cijelo vrijeme u potpunosti poštovati mjere fizičke distance. Maske ne moraju biti medicinske.
* Fizičku distancu treba osigurati na sigurnosnim pregledima i punktovima na kojima se predaje i uzima prtljaga.
* Treba uspostaviti posebne trake kako bi se odvojili putnici u lukama, zračnim lukama, na željezničkim postajama, autobusnim postajama, trajektnim pristaništima i stajalištima gradskog javnog prijevoza.
* Treba ukloniti klupe, stolove i sve ono što ohrabruje okupljanja ili ih tako postaviti kako bi se osiguralo održavanje fizičkog razmaka.
* U autobusima, vlakovima ili trajektima može biti dopušteno manje putnika, a putnici koji ne žive u istom kućanstvu mogu biti odvojeni.
* Prometno osoblje treba imati odgovarajuću zaštitnu opremu.
* Trebaju biti dostupna sredstva za dezinfekciju, a vozila treba redovito čistiti i dezinficirati.
* Hrana, piće i druga roba možda se više neće prodavati u prijevoznim sredstvima.
* Duty-free trgovine i druge trgovine trebaju kontrolirati kretanje putnika pomoću podnih oznaka i ograničiti broj kupaca te pojačati čišćenje i postaviti zaštitne pregrade na blagajni kako bi se fizički odvojili kupci od prodavača.
*Mobilne aplikacije s mjerama praćenja i upozoravanja zbog dolaska u kontakt sa zaraženim mogu se koristiti na dobrovoljnoj osnovi. Takve aplikacije trebale bi funkcionirati prekogranično.
ZRAČNI PROMET:
Regulatori će u sljedećih nekoliko tjedana donijeti protokole koji bi trebali uključivati sljedeće:
* Treba pojačati ventilaciju zraka, zračnim filtriranjem poput onog u bolnicama i okomitim protokom zraka.
* Kretanje u avionu treba ograničiti, smanjiti interakciju s posadom.
* Upravljanje protokom putnika: raniji dolazak putnika u zračnu luku; korištenje elektronskog check-ina ili njegovo obavljanje na automatima; smanjenje kontakta prilikom predaje prtljage, sigurnosnog pregleda i provjere dokumenata, ukrcaja te tijekom podizanja prtljage.
* Prednaručivanje usluga i obroka treba obaviti, kada je moguće, u vrijeme rezervacije.
CESTOVNI PRIJEVOZ:
* Na terminalima, mjestima za odmor uzduž autoputa, parkiralištima, benzinskim crpkama treba održavati visoke razine higijene.
* Na postajama treba upravljati protokom putnika.
* Tamo gdje se ne mogu osigurati odgovarajuće razine javnog zdravlja, treba razmotriti zatvaranje postaja.
AUTOBUSI I MINIBUSEVI:
* Trebaju se koristiti stražnja vrata za ulazak putnika, a prozračivanje se vrši otvaranjem prozora umjesto uključivanjem klimatizacije.
* Sjedenje treba organizirati tako da obitelji sjede zajedno kada je to moguće, dok ljudi koji ne putuju zajedno trebaju sjediti odvojeno.
* U minibusevima putnici ne bi smjeli sjediti pored vozača ako nije moguća fizička odvojenost.
* Ako je moguće, putnici se sami trebaju brinuti o svojoj prtljazi.
ŽELJEZNICA:
* Učestalost i kapacitet vlakova treba pojačati ako je potrebno smanjiti gustoću putnika.
* Željeznički prijevoznici trebaju uvesti obaveznu rezervaciju sjedala u međugradskim i regionalnim vlakovima.
* Na kratkim putovanjima putnici trebaju između sebe ostaviti prazna sjedala, osim onih iz istih kućanstava.
* Željeznički prijevoznici trebaju koristiti sustave brojanja putnika, posebice u prigradskim vlakovima radi upravljanja kapacitetom.
* Treba upravljati protokom putnika na postajama ako se ne mogu osigurati odgovarajuće razine javnog zdravlja.
* Treba ohrabrivati putovanja u vremena kada nije najveća gužva uvođenjem poticaja poput prilagođavanja cijena ili fleksibilnim radnim vremenom kako bi se izbjegle velike gomile putnika.
*Vrata se trebaju otvoriti na svako postaji automatski ili ih treba vozač ručno otvoriti.