Europska komisija želi vratiti povjerenje u proces proširenja prema državama Zapadnog Balkana i najnaprednijima u tom procesu nudi prvi put i najpozitivniji mogući vremenski okvir prema kojemu bi krajem 2025. godine mogle postati članice Europske unije.
Trebala bi to biti glavna pozitivna poruka iz strategije o proširenju koju će sutra na sastanku Kolegija u Strasbourgu usvojiti Europska komisija i koju će potom zastupnicima Europskog parlamenta predstaviti osobno predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
Različiti statusi
U ovom slučaju “vodeće” u procesu smatraju se Crna Gora i Srbija, koje su jedine iz regije u pregovaračkom procesu za članstvo u EU dok Makedonija i Albanija imaju status kandidata, ali nisu otvorile pregovore. BiH i dalje nije ni poslala odgovore na upitnik Europske komisije nakon kojih će se izraditi mišljenje o tome zadovoljava li ta država uvjete za stjecanje statusa kandidata. Kosovo nije ni predalo zahtjev za članstvo, a pitanje je može li uopće dobiti status kandidata u situaciju u kojoj pet država članica EU nije priznalo neovisnost Kosova. Španjolska je čak poslala pismo Komisiji u obliku “non papera” u kojoj se protivi spominjanju Kosova jer, smatra ta država, “Kosovo nije dio procesa proširenja EU”.
No u strategiji koju će usvojiti Komisija sutra, i u čije je nacrte Jutarnji imao uvid, spominjat će se sve države regije, ali u formuli “šest partnera iz zapadnog Balkana” ili u kratici WB6 (“Zapadnobalkanska šestorka”, kako bi se izbjeglo spominjanje pojma država).
Najvažniji elementi strategije bit će pozivi za rješavanje bilateralnih graničnih sporova prije članstva u EU, iskorjenjivanje organiziranog kriminala i korupcije, koje je snažno povezano s političkim strukturama, regionalna suradnja i pomirenje, a spominjat će se i konkretni akcijski planovi kojima će EU pomoći razvoju regije kako bi se brže približili standardima EU. U dokumentu piše da će sve zemlje regije biti jednom članice EU, ali ne u stanju u kakvom su danas.
Ta će strategija jasno pozvati sve države koje žele ući u EU da prije toga riješe sporove sa susjedima, uključujući granična pitanja jer EU, kako stoji u nacrtu te strategije, “ne želi uvoziti te probleme”. U istoj strategiji spominje se nužnost da se više poradi na rješavanju sudbine nestalih tijekom rata, na prevladavanju razlika iz prošlosti i liječenju rata, koje su još prisutne i 25 godina nakon rata.
“Još je potrebno vrijeme da se izliječe rane iz 1990-ih. Ali nakon 25 godina, vrijeme je da se rješavaju otvorena pitanja s novom energijom. Sve države nedvosmisleno se moraju obvezati, riječima i djelima, da će prevladati naslijeđe prošlosti pomirenjem i rješavajući otvorena pitanja puno prije njihova pristupa u EU”, poručila je Komisija u toj strategiji.
Pitanje granica
Tražit će se i veći napori u rješavanju sudbine nestalih, u procesuiranju ratnih zločina, depolitizacija sudstva, odustajanju od netransparentnih javnih natječaja, poštivanju slobode medija.
Za najteže poglavlje, ono 23. koje se bavi pravosuđem i temeljnim pravima, u sljedećoj godini Srbija treba ispuniti prijelazna mjerila, kojih je 50, a među njima i neka vezana za hrvatske zahtjeve. Tek kad ih ispuni, EU će postaviti mjerila za zatvaranje tog megapoglavlja. To je i za Srbiju, kao i za sve druge kandidate, najteže poglavlje. Naravno, Srbija treba isto tako hitno normalizirati i odnose s Kosovom i to putem pravno obvezujućeg sporazuma s tom novom državom.
“Bez učinkovite i sveobuhvatne normalizacije odnosa između Beograda i Prištine putem dijaloga koji olakšava EU, ne može biti trajne stabilnosti u regiji. Sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum hitan je i ključan kako bi i Srbija i Kosovo mogle napredovati na njihovu europskom putu”, piše u nacrtu strategije.
Mnoge države poslale su Europskoj komisije svoje viđenje strategije, ali na kraju, to će biti samo politički dokument Komisije, a države članice moći će se kasnije na Vijeću izjasniti u tome.
Plenković pisao Junckeru
Europska komisija će u utorak u Strasbourgu objaviti novu strategiju za proširenje za zemlje zapadnog Balkana, kojom želi potaknuti šest zemalja da pojačaju napore na ispunjavanju kriterija, ali i pripremiti javno mnijenje u zemljama članicama za nastavak proširenja, a Hrvatska pozdravlja tu inicijativu i najavljuje da će tome posvetiti posebnu pozornost tijekom svoga predsjedanja Vijećem EU.
Hrvatski premijer Andrej Plenković uputio je uoči objave strategije pismo predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru u kojem je iznio hrvatske poglede na nastavak proširenja.
Plenković je, kako se doznaje, pozdravio činjenicu da Komisija posvećuje punu pozornost politici proširenja.
Najavio je da će Hrvatska za vrijeme svoga predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. "staviti poseban naglasak na proširenje EU" te organizirati summit EU sa zemljama jugoistočne Europe. Također predlaže da se takvi summiti održavaju svake dvije godine.
Plenković je u svom pismu upozorio i na pitanje nasljeđa rata, što je jedan od ključnih problema s kojima se suočavaju zemlje europskog jugoistoka i da ih treba što prije riješiti.
Također je istaknuo potrebu da se posebna pozornost obrati na Bosnu i Hercegovinu i njezin europski put, "uzimajući u obzir težak put koji je ta zemlja prošla u stjecanju neovisnosti i specifičnu ulogu koju je u tome imala međunarodna zajednica".
"Uspostavljanje i zaštita pune jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda nije moguća bez promjena izbornog zakonodavstva", navodi Plenković.
Junckeru je također pisala skupina od 12 zemalja, Austrija, Češka, Estonija, Irska, Italija, Litva. Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija, koje predlažu da se jednom godišnje održavaju summiti čelnika EU i šest zemalja jugoistoka Europe.
Oni također predlažu i da resorni ministri tih zemalja sudjeluju na ministarskim sastancima EU u područjima poput zaštite okoliša, zdravstva, prometa i vanjske politike. Te zemlje u pismu kaže da to ne bi Europsku uniju "stajalo ništa", a imalo bi golemi politički utjecaj i bilo bi korisno za reputaciju EU u tom području.
Premijer Plenković u svom pismu navodi da države u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu treba potaknuti da poduzmu napore u rješavanju otvorenih graničnih pitanja na načelu mirnog rješavanja sporova, u skladu s Poveljom UN-a i međunarodnim pravom.
Komisija u svom dokumentu kaže da politika proširenja EU "mora nastaviti izvoziti stabilnost, a ne uvoziti bilateralne sporove".
"Tamo gdje granični sporovi nisu riješeni bilateralno, strane ih trebaju predati bezuvjetno obvezujućoj međunarodnoj arbitraži, čije presude moraju biti u potpunosti primijenjene i poštovane od obiju strana prije pristupanja i koje se moraju uzeti u obzir u pripremama za pristupne ugovore", kaže se u dokumentu Komisije.
U jednom od ranijih nacrta stajala je nešto drukčija formulacija u kojoj se spominjala mogućnost da se arbitraža preda Međunarodnom sudu pravde. Kako se neslužbeno doznaje, Slovenija je lobirala da se Međunarodni sud pravde izbaci iz teksta.
U odnosu na ranije nacrte dokumenta, u zadnjem se ne spominju više nikakvi datumi, osim 2025. kao moguće godine proširenja. Primjerice, ranije je stajalo da bi Srbija i Crna Gora, ako ispune sve potrebne uvjete, mogle 2024. potpisati pristupni sporazum, a sada se samo kaže da "pristupni sporazum može biti potpisan onda kada zaključe pregovore i nakon mišljenja Komisije, pristanka Europskog parlamenta i odluke Vijeća o primanju novih članica. (Hina)
