ZAGREB - Smrt slobodnog tržišta, vrištali su danas naslovi financijskih priloga o najnovijoj europskoj ideji koja je danas na dnevnom redu bruxelleskoga sastanka ministara financija. Ideja je: ograničiti i kontrolirati rad hedge fondova koje, čini se, europski lideri smatraju najvećim krivcima za ovu posljednju krizu.
Pojednostavljeno, hedge fondovi su najveći kladioničari u financijskome svijetu. Izvorna im je zadaća bila arbitraža, uravnoteživanje tržišta, da kupuju gdje je jeftino i prodaju gdje je skupo i tako izravnavaju cijene među tržištima.
No, prometnuli su se u najveće smutljivce na tržištima. I samo američko ministarstvo pravosuđa je još krajem veljače ove godine pokrenulo istragu optuživši hedge fondove da su se udružili kako bi srušili vrijednost eura. Bili su i pod istragom zbog Grčke i drugih zemalja južne Europe kojima su, navodno, pomogli da prikriju svoje dugove kroz razne financijske derivate, kako bi kasnije zaradili na rušenju eura.
Sada europski ministri financija pokušavaju dogovoriti nova pravila, koja bi hedge fondove izvan EU prisilila na transparentnu igru i razmjenu informacija sa 27 zemalja EU te da se hedge fondovi posebno registriraju u svakoj zemlji. Oba prijedloga su odlučno odbacili SAD i Velika Britanija.
Ljutiti menadžeri
Najviše europskih hedge fondova posluje u Londonu, a sada prijete da će se prebaciti u Švicarsku ili nekamo izvan Europe. Britanija se stoga protivi jer bi se time znatno smanjio promet u londonskome Cityju. Britanski fond menadžeri danas su ljutito izjavljivali da se Britanija treba boriti jer, ako se fondovi povuku, bit će to novo gubljenje radnih mjesta i porezne baze.
No, ostali europski ministri su spremni staviti pod kontrolu igrače koji su, prema njihovu mišljenju, najviše krivi što proteklih tjedana troše milijarde eura svojih poreznih obveznika na spašavanje zajedničke valute.
Mir na tržišta nije donijela niti njemačka kancelarka Angela Merkel jer je u svojim prošlotjednim izjavama ponavljala da je plan spašavanja samo prvi korak koji donosi predah, ali ne i trajno rješenje.
To je rješenje jedino strogo discipliniranje rastrošnih vlada. Merkel apelira da Europa počne što prije smanjivati jaz slabih i jakih članica i poručuje kako je plan spašavanja samo kupio vrijeme za “smanjivanje razlika u konkurentnosti i budžetskim deficitima pojedinih zemalja eurozone”.
Bude li EU ignorirala taj problem, neće moći smiriti stanje, zaključila je njemačka kancelarka.
Ideje za kažnjavanje financijske nediscipline unutar eurozone idu do prijedloga da se prezaduženima uskrati pravo glasa i da im se zatvore europski fondovi. O izbacivanju iz eurozone se ipak ne razmišlja jer bi to, kako je objasnila francuska ministrica financija Christine Lagarde, bilo “komplicirano”.
Europska odlučnost
Njen austrijski kolega Josef Proell zalaže se za svojevrsni europski sustav kočenja zaduživanja po uzoru na Njemačku koja svake godine sve više ograničava budžetski deficit. Europska je odlučnost podigla danas burzovne indekse, a pridonijele su i vijesti da naftne kompanije uspijevaju nekako zaustaviti curenje nafte iz bušotine u Meksičkom zaljevu.
Londonski FTSE porastao je 1,04 posto, frankfurtski DAX 1,31 posto, a rasle su i cijene dionica najvećih europskih banaka. Lagano je porastao i euro, što je izazvalo veliko veselje u Europi jer je zajednička valuta posljednjih tjedana samo padala prema dolaru.
Krediti u švicarcima mijenjaju se za euro
Hrvatska je valuta vezana uz euro tako da su promjene tečaja minimalne. Danas je, primjerice, kuna ojačala prema euru za 0,03 posto. No, istodobno dolar uporno raste, pa je samo od petka do danas porastao za 1,13 posto, na 5,88 kuna. To će poskupjeti uvoz svih roba koje su na svjetskom tržištu vezane uz dolar, kao što su nafta i derivati, elektronika itd. Srećom je, uz jačanje dolara, istodobno cijena barela nafte pala ispod 70 dolara, pa ne bi trebalo biti znatnijeg poskupljenja goriva. Neki hrvatski analitičari strahuju da će zbog stalnog slabljenja eura dugoročno porasti kamate. Argument protiv tog crnog predviđanja jest činjenica da su na hrvatskome tržištu kamate zadnjih godinu i pol ionako porasle te da su u posljednje vrijeme čak počele lagano padati. U hrvatskim bankama govore da oni koji su digli kredite u švicarskim francima sada dolaze na šaltere i mijenjaju ih za valutnu klauzulu u eurima.