ISTRAŽIVANJE

EVO KAKO HRVATI VIDE NAŠ OBRAZOVNI SUSTAV Mnoge stvari ne podržavaju, ali obaveznoj informatici najveći dio rekao je 'DA'

Zagreb, 010616. Trg bana Josipa Jelacica.
Pod sloganima Hrvatska moze bolje i Struka ispred politike danas se diljem Hrvatske odrzava veliki prosvjed u znak podrske nastavku kurikularne reforme bez uplitanja politike.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Pod sloganima 'Hrvatska može bolje' i 'Struka ispred politike' 1.6.2016. se diljem Hrvatske održavao veliki prosvjed u znak podrške nastavku kurikularne reforme bez uplitanja politike.

 

Tri četvrtine građana (76,6 posto) smatra da upisne kvote na fakultetima nisu prilagođene potrebama tržišta rada. Samo tri posto ispitanika procjenjuje da su kvote sasvim prilagođene, odnosno njih oko deset posto da su uglavnom u redu, pokazuje istraživanje Promocije Plus o sadržaju politike Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je provedeno u lipnju na uzorku od 800 ispitanika.

Hrvatski obrazovni sustav građani ocjenjuju mršavom trojkom (prosječna ocjena 2,8), pri čemu trećina građana (34 posto) obrazovanje percipira kao loš, odnosno slab sustav. Ipak, čak 45,7 posto ispitanika obrazovni sustav smatra dobrim, njih 15 posto vrlo dobrim, a oko pet posto - izvrsnim. Najkritičniji prema kvaliteti obrazovanja ispitanici su u dobi između 35 i 44 godine, kao i oni iz skupine visokoobrazovanih. Njihova ocjena obrazovanja je na granici između dovoljan i dobar.

Kurikularnu reformu, najavljenu eksperimentalno za jesen u 74 škole, podržava 66,7 posto ispitanika, a 14,6 posto je ne podržava. Zanimljivo da mlađa dobna skupina (između 25 i 34 godine) pokazuje određeni otpor prema reformi koju Ministarstvo naziva "Škola za život". Svaki četvrti ispitanik te skupine (26,8 posto) ne podržava kurikularnu reformu, 37,7 posto podržava, a čak 33 posto nema definirano mišljenje. Gledano po regijama, reforma dobiva najveću potporu građana u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (80 posto), najmanja podrška stiže od stanovnika Like, Banije i Korduna (42,5 posto), a Dalmacija i Zagreb s okolicom daju potporu od 60, odnosno 67 posto.

Uvođenje obavezne informatike u 5. i 6. razrede osnovnih škola dobiva, očekivano, visoku podršku građana (87 posto), a toj se odluci ministrice Divjak protivi 8,3 posto građana. Podrška obaveznoj informatici izraženija je kod visokoobrazovanih građana (njih 94,2 posto). Digitalnu transformaciju škola općenito podržava 78 posto građana, a 15 posto je ne podržava. Mlađa dobna skupina i tu se pokazuje najkritičnijom, pa 31,6 posto ispitanika u dobi od 25 do 34 godine ne podržava digitalnu tehnologiju u školama, a 64 posto podržava.

Kad je riječ o promjenama u obrazovanju, najveću podršku dobiva reforma strukovnih škola: 93,3 posto ispitanika podržava je uglavnom ili u potpunosti, a samo pet posto ne podržava. I u ovom su pitanju najskeptičniji mlađi, među kojima reformu strukovnog obrazovanja ne podržava 13,6 posto ispitanika. Novi model stimuliranja nastavnika koji rade na projektima povlačenja sredstva iz fondova EU, na temelju čega bi trebali biti nagrađeni plaćom višom do 30 posto, dobio je podršku 84,6 posto ispitanika, a kritičnih je 8,4.

Istraživanje je plaćeno 23.200 kuna (bez PDV-a), iz projektnih sredstava Ministarstva obrazovanja.

2,8 prosječna ocjena koju građani daju obrazovnom sustavu

76,6 posto građana smatra da upisne kvote nisu prilagođene tržištu

66,7 posto ih podržava kurikularnu reformu

26,8 posto mlađih ispitanika ne podržava reformu

87 posto podržava obaveznu informatiku u školama

8,3 posto ne podržava obaveznu informatiku

93,3 posto podržava reformu strukovnog obrazovanja

 

Izdvajamo