Hrvatska je na samom vrhu ljestvice država članica Europske unije koje najveći dio prihoda od oporezivanja osiguravaju preko poreza na potrošnju. Samo je u Bugarskoj udio takvog poreza (53,3 posto) veći nego u Hrvatskoj, gdje je 49,1 posto.
To se uglavnom odnosi na PDV koji je u Hrvatskoj, slično kao što je trend i u ostatku EU, rastao u zadnjih nekoliko godina. Ipak, prema ukupnim porezima u odnosu na BDP, Hrvatska je sa 35,7 posto ispod prosjeka EU. Porezni prihodi u Hrvatskoj se uglavnom zasnivaju na neizravnim porezima i doprinosima za socijalno osiguranje. Udio takvih poreza je veći od prosjeka Europske unije.
Porez na nekretnine
To su podaci koje je jučer objavio Eurostat o poreznim kretanjima u državama Europske unije za 2014. godinu. S druge strane, Hrvatska je na samom dnu Europske unije po oporezivanju kapitala, a nisko stoji i kad je riječ o oporezivanju nekretnina.
Po porezu na nekretnine Hrvatska je na zadnjem mjestu među 28 država članica Europske unije. Što je očito jasan motiv Vlade za uvođenje najavljenog većeg poreza na nekretnine.
U izvještaju Eurostata uglavnom se opisuje hrvatski porezni sustav, a vidljivo je da je PDV porastao i među većima je u Europskoj uniji. Opisuje se također progresivno oporezivanje prihoda.
U ukupnim prihodima od poreza u Hrvatskoj se gotovo 50 posto ubire od poreza na potrošnju, oko 40 posto od poreza na prihode te oko 10 posto od poreza na kapital.
Više radnih mjesta
Europska komisija poručila je državama članicama Europske unije da smanje porezna opterećenja u područjima koja su bitna za stvaranje novih radnih mjesta. Ovi podaci dodatno idu u prilog takvim preporukama Europske komiisje.
Komisija smatra da porezna stopa ne mora nužno rasti da bi se osigurali stabilni prihodi. U tom smislu bi se porez na dodanu vrijednost mogao čak i smanjiti ako bi sustav bio efikasniji.