Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) nedavno je imenovalo Povjerenstvo za izradu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. No, sastav povjerenstva koje broji 21 člana izazvao je burne reakcije na društvenim mrežama, a posebnu pozornost izazvao je status na Facebooku dr. Vinka Zlatića, fizičara Instituta Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu.
“Dakle, Ministarstvo znanosti i obrazovanja donosi odluku o povjerenstvu za izradu Zakona o znanosti. Par detalja upada u oči. Prvo, koliko sam uspio pregledati baze podataka, ukupan zbroj citata članova povjerenstva je manji od 100. Drugo, nisam uspio uočiti da ijedan član povjerenstva ima bilo kakav kompetitivni Europski projekt. Treće, iako se sada stalno priča o STEM-u, nitko od članova povjerenstva ne spada u STEM (osim možda kolegice koja radi na Šumarskom fakultetu)”, napisao je, među ostalim, Vinko Zlatić na svome zidu na Facebooku.
Zlatić je također istaknuo kako su neki članovi povjerenstva djelatnici ministarstva ili rade kao pravnici na nekim fakultetima. “Oni svakako trebaju biti u povjerenstvu, ali simptomatično je da nema pravnika s Ruđera, PMF-a ili FER-a - institucija koje ipak predvode internacionalnu suradnju u Hrvatskoj. Jučer je u medijima izišao članak o ženama koje su dobile ERC grantove pa je spomenuto i gdje se nalazi jedinih pet hrvatskih ERC grantova. Te institucije, dakako, nikako nisu zastupljene u pisanju zakona. Oblijeva me hladan znoj pri pomisli kako će izgledati zakon koji napiše ova komisija, koja je barem za potrebe znanosti i STEM-a (pri čemu sam im vrlo blagonaklon) potpuno nekompetentna. Bojim se da će rezultat biti samo još lošiji uvjeti za znanstveni rad”, naglasio je Vinko Zlatić.
Potaknuti Zlatićevim statusom, koji su na Facebooku dijelili mnogi znanstvenici, poslali smo upit Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ali od njih 48 sati nismo dobili odgovor. Umjesto toga Zlatić je dodatno pojasnio svoje stavove.
Humanistika
- Mislim da je važno da u Povjerenstvu sve discipline budu zastupljene jer među njima ima razlika. Primjerice, smatram da je u redu da humanistika i društvene znanosti imaju nešto drugačije standarde od prirodnih znanosti, dokle god ti standardi koincidiraju sa svjetskim standardima u danom području. Ali, to vrijedi u oba smjera - naglasio je Zlatić. On je pojasnio i zašto je važno da u Povjerenstvu budu međunarodno prepoznati znanstvenici, ne samo po broju citata, nego i oni koji su dobili europske projekte.
- Bitan izvor novca za znanost u siromašnijim državama EU upravo je Unija. Hrvatska posebno loše stoji u privlačenju novca iz europskih fondova. Budući da sam vodio dva EU projekta, da sam projekt menadžer na još jednom projektu, imam dovoljno iskustva da vidim kako neke stvari mogu biti bolje postavljene. Dio problema koji imamo su čiste zakonske prirode, a mislim da kolege koje nisu imali takve projekte nisu ni svjesni mogućih problema pa ne očekujem nikakva poboljšanja - zaključio je Vinko Zlatić.