Kada se u nekom od velikih trgovačkih lanaca na prehrambeni artikl lijepi elektronički zaštitni kod, onda je to pouzdan znak da se ta roba zaštićuje od krađe jer je preskupa običnom kupcu ili je iznenada postala nedostupna prosječnom kupcu, a najčešće zbog ekskluzivnosti i malog pakiranja poput tartufa, vrhunskih sireva ili lososa i kavijara.
Nerijetko ćete u posljednje vrijeme taj kod pronaći na policama sa suhomesnatim proizvodima, a odnedavno čak i na maslacu, kako nas je izvijestio naš čitatelj, koji je takav maslac zatekao u Super Konzumu na Črnomercu.
- Pa, zar je do toga došlo da se i na maslac stavlja zaštita protiv krađe? Kada sam vidio taj kod, osjećao sam se uvrijeđeno, ali malo kasnije postao sam svjesan da je to pouzdan znak koliko smo siromašno društvo postali. Svake nedjelje gledamo u poljoprivrednoj emisiji kako vlasnici mliječnih farmi propadaju zbog niske otkupne cijene mlijeka, a cijena maslaca od lani se gotovo udvostručila - ogorčen je naš čitatelj.
Rast uvoza
I u mnogočemu je u pravu, jer prema podacima udruge Croatiastočar, Hrvatska od ulaska u EU nije samodostatna u proizvodnji mlijeka (domaćeg je oko 60 posto), a ni maslaca. Godišnja potrošnja maslaca je oko 4500 tona, od čega je uvoz gotovo 2000 tona i svake godine raste. Domaća proizvodnja maslaca od ulaska u EU bilježi stalni pad proizvodnje i sada je na oko 3200 tona, a 2012. je iznosila više od 5000 tona.
Ukupan uvoz mliječnih proizvoda u prvih devet mjeseci 2017. povećan je za 19 posto. Najviše je rastao uvoz mlijeka, za 43 posto, uvoz vrhnja porastao je 78, a sireva za 4 posto. Vrijednost uvoza mlijeka za preradu i mliječnih proizvoda u devet mjeseci 2017. iznosila je oko 168 milijuna eura, što je povećanje od 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2016., a vrijednost izvoza mliječnih proizvoda iznosila je oko 44 milijuna eura, što je povećanje od 14 posto.
Jeftiniji u susjedstvu
Cijene maslaca rasle su lani cijele godine. Do velike krize i najave nestašice maslaca u EU početkom ljeta cijena je narasla oko 30 posto, na 16,5 kuna za 250 grama, da bi u samo pet mjeseci cijena divljala još više, prvo na 19 kuna, pa na 21, do sadašnjih 25, a ponegdje čak i 27,5 kuna za domaći maslac.
Proizvođači domaćeg maslaca pravdali su taj skok cijena rastom u zemljama EU kao da ne proizvode maslac od domaćeg mlijeka, čija je cijena ispod 30 eurocenti, a često i manja od dvije kune.
No, ono što poskupljuje proizvodnju maslaca vidi se iz podataka o porastu uvoza vrhnja za 78 posto, od kojeg mnogi prave maslac. Zanimljivo, u susjednim zemljama, gdje Hrvati odlaze u kupnju, cijene maslaca nisu divljale kao u RH. Zbog rasta cijena, mnogi specijalizirani portali objavili su recepte za proizvodnju domaćeg maslaca, u kojem je najvažnije vrhnje s količinom mliječne masti između 36 do 44 posto.
Jučer smo iz Konzuma dobili i kratko pojašnjenje ovih dodatnih mjera osiguranja:
“Uobičajena je praksa stavljanje zaštita na određene vrste artikala. Najčešće su to proizvodi višeg cjenovnog ranga, ali često zaštitu stavljamo i na druge artikle”.