POLITIČARI POLOŽILI VIJENCE

FOTO: GOTOVINA NA OBLJETNICI AKCIJE MASLENICA 'Domovinski rat rat nije bio naš izbor nego potreba'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 22.01.2018. u 14:16

CROPIX

 

Budnicom gradske limene glazbe središtem Zadra te polaganjem vijenaca ispod Križa na Gradskom groblju, u Zadru je u ponedjeljak počelo središnje obilježavanje 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica 93., kojom su Oružane snage RH oslobodile bitne strateške točke  od okupacije srpskih paravojnih postrojba,  i omogućile ponovno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.

U galeriji fotografija donosimo dio atmosfere s obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Maslenica 93.
 

U ime Hrvatskoga sabora vijenac je položio potpredsjednik Sabora Milijan Brkić, u ime predsjednika Vlade  ministar obrane Damir Krstičević, u ime predsjednica Republike Hrvatske Ante Deur, predsjednik savjeta Predsjednice RH za branitelje, a vijence su položili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, te predstavnici gradova, županija i brojnih braniteljskih udruga.

General Gotovina: Oružane snage su jedan od stupova očuvanja ljudskih sloboda

U visokom državnom izaslanstvu su i ministar hrvatskih  branitelja Tomo Medved, generali Ante Gotovina i Rahim Ademi, a u povorci koja je s gradskog groblja položila zajednički vijenac i zapalila svijeće kod Spomenika 3. bojne 4. gardijske brigade Imotski sokolovi, te kod Spomenika poginulim braniteljima na Trgu kneza Višeslava, bili su roditelji poginulih branitelja te predstavnici javnoga i društvenog života Zadarske, Šibensko-kninske i Splitsko- dalmatinske županije.

General Gotovina obratio se okupljenima kazavši da je operacija Maslenica Zadru, Sinju i Šibeniku donijela sigurnost, ali i povezala sjever i jug Hrvatske.

- Ne smije se zaboraviti da je uzrok Domovinskog rata bila agresija na Hrvatsku. Taj rat nije bio naš izbor nego potreba. Za ljude koji žive tu, neovisno o narodnosti i vjeroispovijesti, Domovinski rat je temelj hrvatske državnosti.

Oružane snage su jedan od stupova očuvanja ljudskih sloboda. Sigurnost i sloboda pretpostavka su da bismo snagu mogli usmjeriti na gospodarski razvoj - kazao je general u obraćanju.

Mimohodu koji predvode ratne postrojbe sa 188 zastava, priključili su se brojni  Zadrani i njihovi gosti, sve do Hrvatskog narodnog kazališta gdje će se održati Svečana akademija na kojoj se očekuje dolazak Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović.

Znanstveni kolokvij "Vojno-redarstvena operacija Maslenica – prijelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata"

U sklopu obilježavanja 25. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica na zadarskom Sveučilištu u 15 sati  održat će se znanstveni kolokvij "Vojno-redarstvena operacija Maslenica – priJelomnica obrambenoga i oslobodilačkog Domovinskog rata".

"Znanstveni kolokvij o VRO Maslenica organiziramo s ciljem da se znanstveno razmotri kontekst i značenje te vojno-redarstvene akcije koja je označila prekretnicu u obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu. Ne ulazeći u detalje operativne provedbe te operacije te doprinos pojedinaca i vojnih postrojba, što je predmet dobrodošlih specijalističkih vojnih studija i publicističkih memoarskih djela, važno je na temelju različitih izvora relevantnih podataka ukazati na geostrateško značenje zadarske regije, posebno s obzirom na povezivanje primorskoga i kontinentalnog dijela Hrvatske, vojnogeografske specifičnosti koje je trebalo uzeti u obzirom prigodom planiranja i provedbe operacije, kao i političke okolnosti uoči i nakon operacije",  istaknuo je prorektor prof. dr.  Josip Faričić, organizator kolokvija i urednik publikacije u kojoj će se na hrvatskom i na engleskom jeziku objaviti proširena i znanstvenim aparatom opremljena izlaganja s kolokvija.

Premda je tijekom Domovinskog rata i ranije bilo operacija kojima su oslobođeni pojedini dijelovi okupiranoga hrvatskog teritorija (npr. Dubrovačkog Primorja i Konavala), VRO Maslenica je imala prekretničko značenje jer je smanjen agresorski pritisak na Zadar, jedan od najvećih hrvatskih obalnih gradova, oslobođena su mnoga naselja u Ravnim kotarima i dragocjena infrastruktura (npr. zračna luka u Zemuniku) te, što je vrlo važno, omogućeno je povezivanje hrvatskoga sjevera i hrvatskoga Juga preko Novskog ždrila, objašnjava dr. Faričić.

Također ostvareni su preduvjeti za izgradnju tunela Sv. Rok i novoga Masleničkog mosta, kojima je zapravo utvrđena konačna trasa autoceste koja je desetljeće poslije povezala srednji i južni dio hrvatskoga Jadrana s gorskim i nizinskim dijelom Hrvatske.

VRO Maslenica - oslobodilačka operacija Oružanih snaga RH i MUP-a RH

Operacija Maslenica oslobodilačka je operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RH, izvedena početkom 1993. protiv vojnih snaga tzv. srpske krajine koje su s tada okupiranog dijela zadarskog područja prekidale kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Vojna je akcija planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., dok su borbe na terenu počele 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba  neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada "Pauci", taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim, napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon "Maslenice", do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

Izdvajamo