UZORI IZ EUROPE

FOTO: Iskoristi li pametno novac od EU, Zagreb bi mogao imati Operu kao Hamburg, laboratorije u podsusedskom silosu i partyje u Paromlinu

AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.08.2018. u 23:15

  •  

    Nedavni poziv na natječaj za revitalizaciju projekata industrijske baštine i nekadašnjih vojarni iz fondova Europske unije mogao bi donijeti značajne promjene zapuštenoj zagrebačkoj baštini, za koju bi se moglo izvući 22 milijuna eura.

    To budi nadu da će se konačno neki od objekata prijaviti jer ovo nije prva slična mogućnost za Zagreb. Ovim povodom donosimo pregled nekoliko najboljih primjera revitalizacije stare industrije i zone industrije u Europi, kao moguću inspiraciju...

    Gasometer u srcu Beča

    1. Život u spremniku za plin

    iStock

     

    SLIČAN POTENCIJAL: Blok Badel i Gorica u Zagrebu, Klaonica mesa Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici, Bubara (tvornica svile) na Trešnjevci

    CROPIX

    U istočnom dijelu Beča, u 11. okrugu nalazi se jedan od najboljih europskih primjera prenamjene industrijske baštine, Gasometer. Nekadašnja četiri plinska spremnika danas su jedno od najpoželjnijih bečkih stambenih naselja koje ima i druge sadržaje. Spremnici su građeni od 1896. do 1899. pored plinare Gaswerk Simmering i služili su za opskrbu gradskim plinom. Bili su neko vrijeme najveći u cijeloj Europi. Godine 1978., dok su još radili, zaštićeni su kao kulturno dobro. Zatvoreni su 1984. godine. Visoki su 70 metara, a promjer im je 60 metara.

    Gradska je uprava provela restauraciju zaštićenih spomenika, a 1995. godine raspisan je natječaj za njihovu namjenu. Odabrani su projekti poznatih domaćih i svjetskih arhitekata, poput Jeana Nouvela koji je radio projekt za spremnik A. Spremnicima su sačuvani vanjski zidovi od cigle i dijelovi krova, unutrašnjost je nova. Svaki ima nekoliko zona: stanovanje - apartmani su na vrhu, uredski dio u sredini, a zabava i trgovački centri u prizemljima. Sva su četiri Gasometra spojena mostovima i shopping centrom. Iako se ovdje nalaze ekskluzivni stanovi, grad se pobrinuo da zgrada ne bude samo za elitno stanovanje pa ovdje ima i nešto socijalnih stanova.

    Također, tu je studentski dom, jedan od najboljih u Beču, tako da ovo mjesto vrvi životom, što je preduvjet dobrog naselja. Ima i koncertnu dvoranu, kinodvoranu te općinski arhiv. U spremnicima je oko 800 stanova. Stanovnicima naselja na raspolaganju su i pošta, apoteka, dječji vrtić, fitness centar i teniski tereni. Čitav je projekt stajao 174 milijuna eura. Zgrade su naseljene od 2001. godine.

    HafenCity u Hamburgu

    2. Kultura i šoping na 240 hektara

    iStock

    SLIČAN POTENCIJAL: Tvornica Gredelj s Paromlinom, tvornicom Nada Dimić, prostorom uz prugu, kolodvorima i nekadašnjom Zagrebačkom bankom

    CROPIX
     

    Od veličanstvene koncertne dvorane Elbphilharmonie Hamburg koja je djelo arhitektonskog studija Herzog & de Meuron, sagrađene na mjestima bivših skladišta, do stambenih blokova uz kanale, transformacija lučke zone u Hamburgu ne prestaje biti inspiracija mnogih prenamjena industrijskih dijelova velikih gradova. Riječ je o golemoj zoni transformacije Hamburga, veličine od 240 hektara, lučke zone koja se nalazila oko središta grada. Svemu je prethodio opsežan masterplan tog dijela grada i desetogodišnja priprema. Gradsko vijeće 2000. godine odobrilo je taj povijesni masterplan i odvelo grad u budućnost. Strategijski plan bio je osnova razvoju koji je uslijedio. U ovoj je zoni pomiješan rezidencijalan dio s poslovnim, kulturnim i zabavnim sadržajima.

    Sagrađeno je više od 7000 stanova, dvije osnovne škole, srednje škole, nekoliko vrtića, hoteli, zabavni centri. Sve je to otvorilo i nova radna mjesta. Mnogo je ovdje i javnih prostora te šetnica uz obalu. Riječ je o gradskom projektu vrijednom 2,4 milijarde eura (od toga je 1,5 milijardi prihoda bilo od prodaje zemljišta), uz 8,5 milijardi eura privatnih ulaganja. Sve je to zahtijevalo odgovorno i snažno upravljanje projektom, a tvrtka HafenCity Hamburg GmbH koja je vodila projekt i kojom su zapovijedali gradonačelnik te članovi gradskog vijeća, imala je snažan javni nadzor. Prihodima od prodaje gradilišta, a prodano je oko 50 posto površine zone, financirane su infrastruktura, mostovi, šetnice, parkovi, ali i premještanje poduzeća, čišćenje prostora, dodatno planiranje, marketing za stjecanje investitora i objava.

    La Fábrica, Španjolska

    3. Genijalni dom Ricarda Bofilla

    SLIČAN POTENCIJAL: Tvornica cementa u Podsusedu, Karbon Zaprešić

    CROPIX
     

    Projekt La Fábrica, kombinacija nekadašnje cementare i zelenila, oduševljava mnoge ljubitelje industrijske baštine. Riječ je o prostoru arhitekta Ricarda Bofilla u kojem su njegov arhitektonski ured, arhiva, model laboratorij, izložbeni prostor, arhitektov stan, sobe i vrtovi. Površina nekadašnje cementare iznosi 3100 četvornih metara s vrtom, a stambeni je dio veličine 500 četvornih metara. Arhitekt je svoj neobični dom uredio još 1975. godine.

    Započeo je projekt rušenjem, destrukcijom i dekonstrukcijom, a zavolio ga je već pri prvom posjetu. Svidjele su mu se i nadrealne stepenice i mostovi koji nikamo ne vode te lukovi i trijemovi na neočekivanim mjestima. Započeo je uređenje s romantičnom idejom uvođenja prirode u industrijski prostor. Danas su biljke posvuda.

    Berghain, Berlin

    4. Najelitniji klub u zemlji

    SLIČAN POTENCIJAL: Paromlin, Klaonica Zagrepčanka, tvornica svile Bubara na Trešnjevci

    CROPIX
     

    Ekskluzivni berlinski noćni klub, poznat i kao najbolji klub na svijetu za party techno scenu. U Berghain se ne puštaju DJ-evi čije se komercijalne remixove može svagdje čuti, a niti oni koji zabavljaju publiku na festivalu kao što je Ultra. U klub nije ni lako ući jer to ovisi o tome koliko ste cool redarima. Otvoren je 2004. u prostoru bivše elektrane u istočnom Berlinu i može primiti oko 1500 ljudi. Zgrada je poznata po kvalitetnoj akustici. Za Zagreb koji se nije pozicionirao kao grad za noćni život, bilo bi odlično da ima jedan veći noćni klub.

    IJ-OEVER, Amsterdam Waterfront

    5. Obala kao kulisa za Blade Runnera

    iStock

    SLIČAN POTENCIJAL: prostor nekadašnje industrije Gredelj Zagreb

    CROPIX
     

    Kao i mnogi drugi europski gradovi, Amsterdam je transformirao svoju golemu industrijsku zonu koja je kod njih vezana uz luku. Grad je dijelom uklonio i premjestio industriju koja ovdje datira još od 18. stoljeća te kombinira nove suvremene sadržaje i objekte s obnovom starih postrojenja. Primjerice nekadašnja stanica vlakova kod kanala gdje se tovarila roba s brodova prenamijenjena je u prostor za stanovanje.

    U velikoj obalnoj zoni niz je sadržaja kao što su koncertne dvorane, muzeji, stanovanje, uredi, trgovački centri, parkovi. Nova četvrt Overhoeks sagrađena je na obali Noord IJ na postrojenju bivšeg Shellova laboratorija. Tu je i toranj koji je bio sjedište Shella, a sad je ispunjen kulturnim i zabavnim sadržajima, te muzej povijesti filma Eye Filmmuseum. Sagrađen je nedavno i ikonički stambeni objekt Pontsteiger u obliku portala, u kojem je prodan penthouse na aukciji za 10 milijuna eura.

    U dijelu obnove te zone sudjelovali su arhitekt Branimir Medić i njegov nizozemsko-hrvatski biro de Architekten Cie. “Ovaj se projekt može usporediti s Gredeljom u Zagrebu. Suština je da je prostor Gredelja blago grada za njegov cjelokupni budući razvoj. Revitalizacija ne znači samo urediti nekoliko lijepih zgrada i otvoriti u njima muzeje, nego je prostor Gredelja rezervni grad unutar Zagreba, prilika grada da napravi nešto veliko za sebe, recimo prometno, da ukopa prugu i poveže dijelove grada”, kaže Branimir Medić.

    Izdvajamo