- Naši nacionalni parkovi i parkovi prirode naše su najveće bogatstvo, a moramo ih naučiti predstavljati i očuvati - objasnio je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić na konferenciji "Parkovi Hrvatske i turizam" koja se danas održava u Muzeju za suvremenu umjetnost.
Naime, s ciljem poticanja dijaloga između biznisa i lokalnih i vladinih institucija o zelenom turizmu, Jutarnji list je organizirao "mali brainstorming" na kojem sudjeluju Dubravko Ponoš, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Čorić, Igor Kreimeyer iz istog Ministarstva, znanstvenik Hrvoje Carić iz Instituta za turizam te voditelji projekata u našim nacionalnim parkovima.
Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista
- Priroda je jedan od najvećih resursa koje imamo, a na nama je da pronađemo načine i mjeru da i drugima približimo i omogućimo im da ju vide, a da pritom zaštitimo okoliš. Ključ je pametno i održivo upravljanje - smatra Dubravko Ponoš koji je u svom govoru uz spomen Hrvatske svaki put dodao i naglasio epitet 'prekrasna'. Spomenuo je i projekt "Zelena linija", a radi se o nabavci vozila za nacionalne parkove i parkove prirode s ciljem mobilnosti i približavanja eko sustava posjetiteljima. Osim toga, unutar sedam do deset dana bit će objavljen i javni poziv organizacijama da osmisle dodatne akcije čišćenja okoliša za koje će biti izdvojeno čak 60 tisuća kuna po ekološkoj akciji.
Goran Ogurlić, Marko Smetiško, Tomislav Ćorić
Osim Dubravka Ponoša i ministra zaštite okoliša i energetike oduševila je tema konferencije koja za njega u posljednjih nekoliko desetljeća predstavlja velike izazove. Naime, Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja Europe po biološkoj raznolikosti, a prema europskoj ekološkoj mreži EM Natura 2020, Hrvatska ima skoro 37 posto kopna koje je pod zaštitom (u Europskoj uniji samo Slovenija ima više, 38 posto), a toliki prostor treba znati očuvati, a i iskoristiti u turističke svrhe.
- Svake godine raste broj posjetitelja za koje nismo pripremljeni - izjavio je ministar Čorić dodajući da je u 2017. oko četiri milijuna turista posjetilo hrvatske nacionalne parkove.
Marko Smetiško, Tomislav Ćorić, Goran Ogurlić
Ipak, u nekim našim nacionalnim parkovima odskače posjećenost pa se raznim projektima želi osvijestiti mogućnost posjećivanja parkova koji nemaju toliku veliku posjećenost, a i produžiti turističku sezonu. Tako je, primjerice, prošle godine čak tri milijuna ljudi posjetilo NP Plitvička jezera i NP Krka iako čak šest hrvatskih parkova prirode nema naplatu ulaznica. Pritom nacionalni parkovi bilježe posjećenost od 96,6 posto stranih turista, dok Hrvati više vole naše parkove prirode, čija posjećenost u 2017. bilježi 80 posto domaćih turista.
- Većina hrvatskih parkova još nije dosegla svoj puni potencijal; infrastruktura za posjetitelje nije dostupna, niska je okolišna učinkovitost, a vizualni identitet je neadekvatan - objasnio je probleme posjećenosti pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Kreitmeyer. Upravo zbog toga pokrenuti su razni projekti s ciljem izgradnje posjetiteljske infrastrukture, kreiranje brendova parkova, signalizacije, ali i edukacije zaposlenika kako bi se upoznali sa strukturom i potrebama posjetitelja i naučili upravljati turizmom.
Ugovoreno je, naime, 18 projekata s ukupnom vrijednošću od 686,8 milijuna kuna, još dva projekta su u planu, a radi se o planovima upravljanja zaštićenim područjima i posjetiteljima s naglašenom edukativnom funkcijom. Najveći projekti su oni u Park prirode Papuk "Geo-info centar Voćin" od 77,2 milijuna kuna gdje će se, između ostalog, izgraditi posjetiteljski centar, ali i onaj adrenalinski, u PP Velebit od 62,6 milijuna kuna gdje će biti obnovljen razrušeni motel i bit će postavljena rasvjeta te dva projekta u NP Krki koji svaki vrijedi više od 84 milijuna kuna.
Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike
Jedini hrvatski parkovi koji su ostali bez infrastrukturnih projekata su NP Sjeverni Velebit, koji je već dobro iskoristio fondove pa je njegova infrastrukturna osnova već izgrađena, i NP Plitvička jezera. Ipak, na Plitvicama će također doći do nekih inovacija poput zatvaranja ulaza nakon popunjenja kapaciteta i jednosmjernog kretanja po stazama tijekom srpnja i kolovoza 2018. Osim toga, u planu je uvesti i internetsku kupnju karata kako bi se bolje upravljalo brojem posjetitelja i očuvao okoliš, predstavio je Kreitmeyer.
Te je projekte pozdravio i Hrvoje Carić iz Instituta za turizam koji smatra da smo trenutno "jako lijepi i zgodni, ali i jako dosadni". Naime, Carić je naglasio veličinu hrvatskih prirodnih ljepota koju mi ne znamo iskoristiti, kako kaže.
- Drugdje moraju izmišljati sadržaj, mi stvarno ne moramo. Interpretacija u turizmu nam kaska - požalio se znanstvenik i dodao da fokus moramo staviti na prostorno planiranje i uređenje, upravljanje otpadom i otpadnim vodama te na upravljanje destinacijama.
Pogledajte sve fotografije s konferencije!
