Bijela topola, vrba, močvarna preslica, tussilago, rogoz, jedna vrsta sljeza, alge..., viđena je i liska, jedna vrsta ptice močvarice, kao i zelena žaba, a patka je proširila svoju obitelj. I sve to u samome središtu jednog od najvećih naselja u Hrvatskoj, Babinoj Gredi.
Ne, nije riječ o nekom prirodnim putem nastalom močvarnom staništu, što bi se dalo naslutiti iz prethodno navedenog popisa flore i faune, nego o jednoj od najvećih hrvatskih rupa bez dna i simbolu neodgovornosti državne i lokalne vlasti.
Problemi
Riječ je o šest metara dubokoj jami smještenoj tik uz zgradu OŠ “Mijat Stojanović” gdje je još prije četiri godine trebala biti završena nova trodijelna nastavno-sportska dvorana. Poznata je priča o problemima u koje je upao izvođač radova, a s kojima državna i lokalna politika nisu znale izaći na kraj. No, prije godinu dana napokon je pronađeno rješenje prema kojem je cijeli projekt operativno na sebe preuzela Vukovarsko-srijemska županija, kao osnivač škole, dok je Ministarstvo znanosti i obrazovanja sebi ostavilo obvezu većinskog financiranja projekta. Ostatak novca trebaju osigurati Županija i Općina Babina Greda, svatko po tri milijuna kuna.
I opet su Babogredci čuli puno lijepih riječi i obećanja kako bi se “što skorije nastavila realizacija predmetnog projekta”, ali do danas se dogodilo samo to da je jama postala pogodno tlo za floru i faunu, a neki su premjerili da bi se u jami moglo nasjeći oko šest metara drva za ogrjev. U godini Škole za život tako pokraj škole u Babinoj Gredi raste novi život, ali biljni i životinjski, dok dvorane još nema i ne zna se kad će je biti.
- Plan je bio da se jama zatrpa tijekom ljeta i da se u rujnu počne graditi. No, to se nije dogodilo, a kada pitam u Županiji zašto, odgovaraju mi da je još u tijeku izrada projekta. Mi smo tu nemoćni - kaže Đurđica Babić, ravnateljica škole, čiji mandat otprilike korespondira s početkom radova na gradnji dvorane u travnju 2014. Hrvatska je u tom periodu promijenila čak pet ministara obrazovanja, ali navike i način rada ostali su isti. I mi smo potražili odgovore u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali oni su takvi da zapravo ne nude ništa obećavajuće.
Biologija
“U izradi je potrebna projektna dokumentacija nove dvorane, čiji je sastavni dio i zapunjavanje postojeće jame, a radovi će početi po izradi potrebne dokumentacije te završetku postupka javne nabave. Što se tiče dvorane, u izradi je glavni projekt i počet će izmjena i dopuna lokacijske dozvole i potvrde glavnog projekta”, odgovorili su nam iz Županije bez ikakvih konkretnih rokova. Jedino konkretno što smo od njih dobili jest da je investicijska vrijednost nove, dvodijelne, dvorane površine 2250 kvadrata približno 19 milijuna kuna bez PDV-a i da je očekivani rok gradnje 12 mjeseci nakon potpisivanja ugovora s izvođačem odabranim u javnoj nabavi.
Sada, dok je još lijepo vrijeme, učenici imaju nastavu na novom igralištu u koje je Općina uložila milijun kuna, ali koje se nalazi oko 500 metara od škole, pri čemu se mora prelaziti iznimno prometna cesta. Tako su i tijekom našeg posjeta učenici 1. b razreda s učiteljicom Mirom Pavlović prešli taj put da bi odradili sat tjelesnog. No, zato je nastavnici biologije Mirjani Lermajer sada lakše djeci pokazati biljni i životinjski svijet, doduše sa sigurne udaljenosti iz školske zgrade, jer se u jamu ne smiju spuštati zbog opasnih armaturnih žica koje vire iz betona.
Troškovi
No, tu su i dodatni troškovi. Tako Ministarstvo svakoga mjeseca plaća 32.000 kuna za crpljenje podzemnih voda. U godinu dana, dakle, 384.000 kuna. I zapunjavanje jame bit će skupo, oko 1,8 milijuna kuna bez PDV-a, a dosad je, prema riječima SDP-ova općinskog načelnika Josipa Krnića, u rupu bačeno oko 7 milijuna kuna.
Dvoranu je, inače, u potpunosti trebala platiti država, što je potpisano u vrijeme premijera Zorana Milanovića, no dolaskom nove vlasti ta je odluka stornirana.
