RIM - Papa Benedikt XVI. posjetit će Hrvatsku, možda već u jesen 2011. Predsjednik Ivo Josipović, koji je u subotu posjetio Papu, obnovio mu je poziv koji su mu već uputili predsjednik Mesić te premijeri Sanader, pa Kosor - dakle svi čelnici hrvatske države koji nisu propustili pohoditi Rim u posljednjih desetak mjeseci.
Rukujući se s novinarima Papa je rekao da je njegov dolazak u Hrvatsku “vjerojatan” - što je mnogo određenije nego u prethodnim prilikama, kada je odgovarao “ako Bog dâ”. I sam predsjednik Josipović je, poslije razgovora s Papom te s kardinalom državnim tajnikom Tarcisiom Bertoneom, prenio da su mu u Vatikanu rekli da se upravo priprema plan papinskih putovanja u sljedećoj godini, te da se “ozbiljno uzima u obzir” mogućnost da u taj plan bude uključena i Hrvatska.
Propusti u približavanju
Papa Benedikt XVI. nastavit će i odlučnu podršku ulasku Hrvatske u Evropsku uniju - rečeno nam je u subotu poslije njegova razgovora s predsjednikom Ivom Josipovićem, koji je u subotu bio u Rimu u odvojenim posjetima Svetoj Stolici te Suverenome Malteškome Vojnom Redu. Benedikt XVI. u tom pogledu nastavlja politiku svog prethodnika Ivana Pavla II., koji je angažirao vatikansku diplomaciju i oko priznavanja Hrvatske i oko njezina ulaska u Evropsku uniju, a na kraju je i gorko prigovorio Hrvatskoj zbog njenih propusta u približavanju Uniji.
Josipović se u subotu u Privatnoj biblioteci pape Benedikta XVI., na drugom - svečanom - katu Apostolske palače u Vatikanu, zaustavio 33 minute u razgovoru u četiri oka (i s prevoditeljima), točno koliko i njegov francuski kolega Nicolas Sarkozy dan ranije. Dok su u nekim sredinama skloni gledati na duljinu razgovora s Papom kao na pokazatelj interesa i dobrih odnosa, vatikanski insajderi to obično gledaju drukčije: što je razgovor dulji, znači da se više razgovaralo o problemima.
A između Hrvatske i Svete Stolice “nema otvorenih problema”, rekao je poslije novinarima predsjednik Josipović, ocijenivši da je “teško zamisliti bolje odnose”, te naglasivši da je u razgovorima postignuta “puna suglasnost o svim pitanjima”. A razgovaralo se o stanju u Hrvatskoj, u njezinu regionu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.
Prepreke i korupcija
Problema ima u Hrvatskoj, i to Josipović nije krio ni papi Benediktu XVI., ni kardinalu državnom tajniku Tarcisiju Bertoneu, s kojim se sastao odmah nakon audijencije u Pape. Svojim sugovornicima je predsjednik iznio koje su prepreke bržem priključenju Hrvatske Evropskoj uniji, počevši od korupcije u državnoj upravi, obavještavajući Papu i o mjerama koje se poduzimaju u njezinu suzbijanju.
Josipović je govorio i o posljedicama gospodarske krize, izražavajući uvjerenje u izlazak iz nje.
Kao problem naveo je i prespor povratak građana srpske nacionalnosti koji su izbjegli iz Hrvatske, moleći Katoličku crkvu da se angažira za brže rješavanje tog problema.
I Sveta Stolica i Hrvatska žele da se odnosi u BiH urede na načelu ravnopravnosti svih triju tamošnjih naroda, pri čemu smatraju važnim opstanak hrvatskog naroda u BiH.
Predsjednik Josipović se zadržao i na grobu pape Ivana Pavla II. u kripti Vatikanske bazilike sv. Petra.
I Josipoviću je papa 'Sveti Otac'
Razgovarajući s novinarima predsjednik Josipović je poglavara Katoličke crkve sustavno nazivao “Svetim Ocem”. To vjerojatno nije bitno, ali je jamačno kuriozno. “Sveti Otac” je, kao što je poznato, naziv koji koriste katolici. Josipović, kao i svojedobni premijer Račan, radije bira termin koji implicira priznavanje Pape kao vlastitoga duhovnog oca. Budući da se predsjednik i u subotu, na izravno novinarsko pitanje, još jednom deklarirao kao agnostik - razlog vjerojatno nije vjerske, nego političke naravi.