Hrvatska vojska je jamac sigurnosti zemlje, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju Hrvatskoj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, izjavio je u utorak u Londonu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči samita Sjevernoatlantskog saveza.
"Za nas je važno da je Hrvatska vojska jamac naše sigurnosti, zahvaljujući prije svega slobodi koja je ostvarena požrtovnošću hrvatskih branitelja, a članstvo u NATO-u i njegov članak 5 daju nam onaj ključni kišobran kolektivne sigurnosti, koji i u budućnosti, a i danas, prevenira bilo kakve situacije agresije na Hrvatsku kakve smo imali početkom 90-ih", rekao je Plenković u Londonu gdje sudjeluje na sastanku na vrhu NATO-a, koji obilježava svoju 70. obljetnicu.
Plenković je relativizirao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je NATO doživio moždanu smrt.
"Francuska je poznata po tome da pokreće neke procese i otvara teme, pa će tako i skupina stručnjaka sljedećih godina promišljati o budućnosti Saveza. NATO je čvrst, snažan, ponekad ima razmirica, ima otvorenih pitanja, ali Savez je tu", istaknuo je Plenković.
Hrvatska na summit dolazi s planom da do 2024. poveća izdvajanja za obranu na dva posto BDP-a, a od ukupnih izdvajanja za obranu 20 posto za opremanje i modernizaciju.
Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.
Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.
Hrvatska izdvajanja za obranu dosegnula su 1,68 posto BDP-a, ali od toga samo 6,73 za opremanje i modernizaciju, što je najmanje u NATO-u.
No, već s kupovinom helikoptera Black Hawks to se podiže skoro na 10 posto.
U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.
Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.
Tim sredstvima osigurala bi se nabavka eskadrile borbenih zrakoplova i helikoptera Black Hawk, a poslužila bi i za razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima.
Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.
Plenković kaže da Hrvatska ima mogućnosti izdvojiti ta sredstva, da Vlada vodi odgovornu fiskalnu politiku, ne zadužuje se i troši u skladu s mogućnostima.
"Hrvatska ima mogućnosti. Mi smo Vlada koja je osigurala zdrav rast, nismo se zaduživiali kao vlade prije nas, nego naprotiv", kaže Plenković.
Samit Saveza bit će prigoda i za neformalne razgovore s čelnicima zemalja članica, među njima i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
"Amerika je izrazito bitna zemlja svima, pa i Hrvatskoj. Za nas su važne teme razgovori o Savezu i unapređenje bilateralnih odnosa. Ako riješimo pitanje dvostrukog oporezivanja i ukidanja američkih viza za hrvatske građane to će automatski stvoriti pretpostavke za dinamiziranje naših odnosa", rekao je Plenković.
U utorak navečer šefove izaslanstava primila je britanska kraljica Elizabeta II u Buckinghamskoj palaču, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.
Čelnici zemalja članica NATO-a u Buckinghamskoj palači na primanju kod kraljice Elizabete II
Andrej Plenković ispred službene rezidencije britanskog premijera Borisa Johnsona
S premijerom Plenkovićem u hrvatskom izaslanstvu su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov.