Hrvatski premijer Andrej Plenković u Tallinnu se tijekom summita o digitalnoj budućnosti Europe u petak sastao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Premijer Plenković na Twitteru je objavio fotografiju sa sastanka s kancelarkom Merkel i poručio da je formalni dio summita počeo. Plenković je s Merkel razgovarao prvenstveno o graničnom pitanju sa Slovenijom.
Nakon neformalne večere kojom je počeo #TallinnDigitalSummit, prvi sastanak danas održan je s kancelarkom SRNJ Angelom Merkel. pic.twitter.com/11D0auyzss
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 29, 2017
Plenković je novinarima nakon toga izjavio da je njemačkoj kancelarki prenio dobro poznati hrvatski stav o tom pitanju, da je to bilateralno pitanje, a i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je rekao da bi volio da se to pitanje riješi bilateralno.
"To je ono što sam od nje zatražio. Očekujem razumijevanje za tu poziciju jer arbitražna presuda, čak i da nije bilo nikakvih problema, ne može se provesti bez privole obiju strana. Prema tome, predstoji ono što je jedino moguće, a to je civilizirani dijalog između Hrvatske i Slovenije. Mi se za to zalažemo bez ucjena, bez blokada, prijetnji neulaskom u OECD. To nije refleks koji Hrvatska ima ne samo prema Sloveniji nego prema bilo kojoj susjedi. Nismo mi ti koji smo kompromitirali arbitražni proces. To je poanta i zato sam stvarno tu čvrst i ustrajat ću na svakoj od ovih tema, na onome što pouzdano znam da je točno i štitit ću hrvatske interese u svim aspektima", rekao je Plenković.
Plenković je rekao da je kancelarki Merkel "vrlo jasno objasnio i zatražio od nje i od drugih aktera u EU da razumiju da je riječ o pitanju koje prije svega regulira međunarodno pravo i da ga treba rješavati dijalogom dviju susjednih zemalja". Dodao je da ne želi bilo kakve jednostrane poteze s bilo koje strane i da Hrvatska to ne radi.
"Mi smo spremni za rješavanje toga pitanja, koje realno gledajući u široj, europskoj agendi, nije nešto oko čega se stvara drama", rekao je hrvatski premijer.
Rekao je da se kratko susreo i sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom, da će s njim još razgovarati te najavio da će razgovarati s talijanskim premijerom Paolom Gentiloneom, predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i Komisije Jean-Claudom Junckerom.
O budućnosti #EU i temama koje će biti na idućem sastanku Europskog vijeća s Donaldom Tuskom @eucopresident pic.twitter.com/nQHbzH1A49
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 29, 2017
Podsjećamo, na summitu u Tallinnu čelnici zemalja članica EU-a razgovarat će o digitalnoj budućnosti Europe, ali i o nizu izazova koji stoje pred Europskom unijom koja nakon Brexita traži novi model za bolje funkcioniranje Unije.
Proces razmišljanja o tome kako dalje kao EU27 započeo je prošle jeseni na summitu u Bratislavi, gdje su se čelnici dogovorili da će pozornost usmjeriti na teme koje najviše zabrinjavaju građane: migracije, sigurnost, ekonomska i socijalna pitanja. Nakon Bratislave, ove su godine u sklopu toga procesa održani summiti na Malti i u Bruxellesu, a u Rimu je u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma donesena rimska deklaracija u kojoj su dani obrisi buduće EU.
Summit u Tallinnu održava se nekoliko dana nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj, iz kojih je kancelarka Angela Merkel izišla znatno oslabljena, budući da je njezina stranka ostvarila puno slabiji rezultat od očekivanog a u Bundestag je prvi put ušla neka stranka krajnje desnice.
Sredinom ovoga mjeseca predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom govoru o stanju Unije iznio je svoju viziju buduće Unije, u kojoj se zauzeo za čvršće integracije EU-a u kojima bi sudjelovale sve članice, iako se očekivalo da će dati snažniju potporu Europi više brzina. U utorak je i francuski predsjednik Emmanuel Macron u govoru na Sorbonni iznio niz prijedloga za jačanje Europe.
Čelnici bi trebali pokušati odgovoriti na niz pitanja koje sa sobom donosi digitalna revolucija - kako od EU-a napraviti najbolju platformu za digitalnu ekonomiju, kako osigurati visokokvalificiranu radnu snagu, dobiti digitalno pismene građane, zatim kako kroz kibernetičku sigurnost ojačati povjerenje u otvoreni internet i društvo te kako uvesti vlade i javni sektor u digitalno doba.