Povodom svoga prvog uspona na Mount Everest koji se zbio prije 40 godina, 15. svibnja 1979., alpinist, pisac, televizijski snimatelj, član GSS-a i autor mnogih dokumentaraca, neumorni Stipe Božić ponovno putuje prema Himalaji, i to prema 6189 metara visokom vrhu Imja Tse. Uoči tog pothvata u četvrtak je u palači Milesi predstavio je svoju monografiju 'San o Everestu', piše Slobodna Dalmacija.
Bogato ilustrirana fotografijama, na 280 stranica, knjiga je koncipirana Božićevim člancima iz Slobodne Dalmacije kojoj je redovito slao izvještaje s ekspedicije, dramatičnim pričama iz osobnog ugla, kao i tekstovima sudionika tadašnje ekspedicije, uz osvrte Božićevih kolega, prijatelja i ljudi iz raznih sfera javnog života. Uz autora na promociji su govorili urednik knjige Mijo Grabovac, Vedran Mlikota, akademik Tonko Maroević te direktor 'Slobodne' Miroslav Ivić.
- San o Everestu je 40 godina dugo sanjanje. Kako bi drugačije mogli nazvati alpinizam, kad nemaš nikakve koristi što se penješ po dalekim brdima. Dapače, to još može biti i opasno. Međutim postigli smo velike rezultate, a Slobodna Dalmacija je od samog početka primala i objavljivala moje članke. Na kraju je to krunjeno monografijom u kojoj se može vidjeti ono što se vrlo rijetko postiže i nešto što se postiglo po prvi put - uspon po zapadnom grebenu Mount Everesta 1979. godine - kazao je proslavljeni alpinist Stipe Božić u četvrtak navečer u palači Milesi.
Na fotografiji: Stipe Božić
Te 1979. godine Stipe Božić bio je član ekspedicije bivše Jugoslavije i prvi je Hrvat kojem je uspjelo popeti se na Everest. Riječ je o ekipi u kojoj je bio još jedan Hrvat, Vladimir Dado Mesarić. Prati ih glas da je to tada bila najjača alpinistička momčad na svijetu. Išlo se na Everest zapadnim grebenom što se u potpunosti nije ponovilo ni nakon četrdeset godina. Stipe se drugi put na vrh popeo 1989. godine po jugoistočnom grebenu, kao član makedonske ekspedicije kada je izgubio prijatelja iz Makedonije, Dmitra Ilievskog. U knjizi je opisan i put na Everest 1996. godine kada se dogodila velika tragedija po kojoj je snimljen i film.
- Plan je krenuti iz Splita 3. svibnja, dan poslije iz Zagreba, a uoči 40. obljetnice bit ćemo otprilike na dva dana hoda od Everesta. Društvo će mi praviti kći Iva, članica HGSS-a, prijatelji Vedran Mlikota i Ivo Miloš koji su bili članovi ekipe 'Vlaji na Himalaji', Miloševa kći Paula, te Tonči Čagalj. Znači, Vlaji ponovno na Himalaji - rekao je Božić.
Na fotografiji: Vedran Mlikota, Stipe Božić, Tonko Maroević, Miroslav Ivić te Mijo Grabovac
Vedran Mlikota, glumac i član ekspedicije Vlaji na Himalaji, je kao moderator te posebne večeri istaknuo da je Miroslav Ivić, direktor Slobodne Dalmacije, glavni 'krivac' što je knjiga izdana jer je dao ideju da ju se napravi.
- Stipe je po mnogo čemu specifičan. Postigao je ono što prije njega nije uspjelo niti jednom Hrvatu. Ne mislim tu samo na one uspone na himalajske i druge vrhove svijeta. Srušio je uvrijeđenu istinu kako je nemoguće da postoji netko koji je ama baš u svemu čega se dohvati izuzetan. Znamo da je i izvrstan alpinist, snimatelj, pisac, scenarist, glumac, spasilac, čovjek i pjesnik – kazao je Miroslav Ivić.
- Kad bi pošta stigla na naš stol, to bi bila opća radost. Ispijao se i pjenušac, a sutra bi to bila istinska ekskluziva. Iščekujući sljedeću Stipinu poštu, do kasno u noć osobno sam znao dežurati s radio amaterima, vrijednim ljudima radio kluba Marjan, osluškujući hoće li eterom doploviti glas iz baznog logora u srcu Himalaja. I nikome se nije spavalo, a čekalo se tjednima - rekao je Mijo Grabovac, urednik monografije, te se prisjetio kako su u redakciji Slobodne Dalmacije 1979. godine iščekivali himalajsku poštu sa Stipinim filmovima i pokojom zapisanom rečenicom.
Na fotografiji: Damir Mihanović Čubi
- Kad bi pošta stigla na naš stol, to bi bila opća radost. Ispijao se i pjenušac, a sutra bi to bila istinska ekskluziva. Iščekujući sljedeću Stipinu poštu, do kasno u noć osobno sam znao dežurati s radio amaterima, vrijednim ljudima radio kluba Marjan, osluškujući hoće li eterom doploviti glas iz baznog logora u srcu Himalaja. I nikome se nije spavalo, a čekalo se tjednima...
- Tamo ćemo se ponovno susresti s obitelji pokojnog šerpe Anga Phua koji je poginuo pri silasku 1979. godine. Kod prošle akcije 'Vlaji na Himalaji' skupili smo novac za obnovu njihove kuće stradale u potresu. Lijepo je što održavamo kontakte i pratimo tu obitelj. I sin mu Ming ima svoj osvrt u knjizi. Ideja je na putu snimiti dokumentarac. Iva je završila animaciju na Likovnoj akademiji i komparativnu književnost i zanima je film, pa će snimati kako je to bilo prije 40 godina, koliko se toga promijenilo, zabilježiti sjećanja ljudi... - otkriva Božić detalje putovanja koje će trajati tri tjedna.
Na fotografiji: u sredini arhitekt Dinko Kovačić te bivsi ministar Davorin Rudolf
Akademik Tonko Maroević naglasio je da je alpinizam jedan od oblika najjačih čovjekovih izazova, te među ostalim nastavio:
- Divim se Messiju, sinoć sam ga gledao, kao i nekim drugim sportašima, ali čini mi se da je borba sa samim sobom daleko najteža i najvažnija, kao i pobijediti u toj borbi kao što je to Stipe učinio.
Na promociji knjige posjetitelji su mogli čuti niz zanimljivosti o ekspedicijama iz doba kada nije bilo skupe tehničke opreme za visoka gorja poput sadašnje, no izrađivala se kvalitetna oprema, iz doba kada su pisma putovala danima pa su tako primjerice Stipina izvješća pisana olovkom putovala od baznog logora, preko teklića u Luklu, a zatim avionom u Kathmandu odakle su dalje poštom proslijeđena za Europu, u Split, na adresu redakcije Slobodne Dalmacije čiji su čitatelji sa zanimanjem čitali nove nastavke s krova svijeta.
