Svečanom povorkom povijesnih postrojba, Hrvatske vojske i policije, te hodočasnika iz svih dijelova Hrvatske u subotu je u Karlovcu obilježena 330. obljetnica izbora svetog Josipa za zaštitnika Hrvatske i 30 godina uzdignuća karlovačke Crkve sv. Josipa u Nacionalno svetište sv. Josipa, a misno slavlje predvodio je nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, istaknuvši kako i sadašnji trenutak hrvatske Domovine preporučuje sv. Josipu.
Kardinal Josip Bozanić
Kardinal Bozanić je na misi, na kojoj su uz mnoštvo vjernika bili i predsjednica Republike Kolinde Grabar Kitarović, predstavnici Hrvatskog sabora, Vlade, Hrvatske kopnene vojske, MUP-a i lokalnih vlasti, poslao poruku da ovim slavlje povezujemo današnjicu s Hrvatskim saborom iz 1687. godine, kada je sv. Josipa izabrao za posebnoga zaštitnika "Kraljevstva Hrvatske i hrvatskog naroda".
Ministar obrane Tomo Medved i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović
General zbora Pavao Miljavac i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Tomo Medved i Kolinda Grabar-Kitarović
"Ovo slavlje u Karlovcu pokraj Nacionalnog svetišta sv. Josipa posebno nas povezuje s povijesnom činjenicom koja se dogodila prije 330 godina. Naime, Hrvatski je sabor na dvodnevnom zasjedanju, 9. i 10. lipnja 1687. svetog Josipa jednoglasno izabrao za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske. A danas nas je ovamo privukla snaga vjekovnog zagovora sv. Josipa, kojemu preporučujemo i sadašnji trenutak svoje domovine Hrvatske", rekao je kardinal Bozanić.
Istaknuo je kako su povijesne okolnosti u kojima je donesena odluka Hrvatskog sabora u drugoj polovici 17. stoljeća, da posveti Hrvatsku posebnom zagovoru sv. Josipa, povezane s teškom situacijom u kojoj se tada našao hrvatski narod.
"Paralelno s obrambenim ratovima za oslobođenje domovine od Turaka, zemlju su nagrizali socijalni i politički problemi. Unutarnje nesloge te izvanjske zabrane i nerazumijevanja gurali su hrvatski narod u sve neizvjesniju budućnost. Ono što je toliko puta bilo u političkom interesu Beča, nije bilo i u interesu Hrvatske. Stoga je u tim posebnim okolnostima, a u tijeku oslobađanja hrvatske zemlje od Turaka, Hrvatski sabor, na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, a pod predsjedanjem bana Nikole Erdödyja, povjerio svoju Domovinu i narod nebeskom zagovoru sv. Josipa", podsjetio je Bozanić.
Dodao je kako hrvatski vjernički puk od davnina "zaručnika Blažene Djevice Marije, sv. Josipa, časti s posebnom ljubavlju, s pouzdanjem mu se utječe u svojim potrebama te moli njegov zagovor i zaštitu u radostima i teškoćama obiteljskog i društvenog života".
Prepoznajući tu neprekidnu privrženost i pobožnost prema svetom Josipu, hrvatski su biskupi na zasjedanju godine 1972., samo nekoliko mjeseci nakon bremenitih događaja, koji su se u Hrvatskoj zbili 1971. godine, službeno izjavili da je odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. godine "i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljava sve peripetije oko svoga suvereniteta", naglasio je zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić.
Dodao je kako se u karlovačkom svetištu hrvatski vjernici mole za naše obitelji i hrvatsku Domovinu, uz posebnu zahvalnost za sve koji su se u prošlosti, a posebno u Domovinskom ratu žrtvovali za svoju domovinu.
Kao što sv. Josip očituje odgovornost, potpuno pristajući uz božji plan i božju volju, tako i mi moramo čuvati dom i domovinu, svetost zajednice, rekao je Bozanić. Pozvao je na zahvalnost za lijepu domovinu i čuvanje "njezinih ravnica, planina i mora i rijeka", naglasivši kako je potrebno koristiti prirodna dobra s odgovornošću, čuvati okoliš i misliti i na generacije koje će doći poslije nas.
Nadasve, naglasio je za kraj propovijedi, nadbiskup Bozanić, potrebno je brinuti za ljude, pogotovo za najslabije, svako ljudsko biće, počevši od začetoga i još nerođenog bića.
"Trebamo se brinuti jedni za druge, u obitelji bračni drugovi trebaju čuvati jedan drugog, čuvati i brinuti se o djeci, da bi s vremenom djeca postala čuvari roditelja, a moramo čuvati i sami sebe, svoje srce i dušu, jer nečistoća, mržnja, zavist i oholost kaljaju i razaraju život iznutra", rekao je Bozanić. Pozvao je sve da bdiju nad svojim osjećajima, odakle izlaze dobre, ali i zle namjere, zaključivši da "samo čuvanjem Krista u svom srcu čovjek čuva sebe".