ZAGREB - “Tko je odgovoran za činjenicu da smo ostali bez svojih kuća?”, “tko je trebao kvalitetnije organizirati obranu od poplava?”, “zbog čega nije bilo dovoljno pijeska i vreća?” samo su neka od brojnih pitanja o kojima su proteklih noći i dana razmišljali brojni mještani poplavljenih naselja uz rijeku Savu, no Hrvatske vode i Državni centar za obranu od poplava ne žele preuzeti odgovornost za najveću poplavu u Hrvatskoj u posljednjih 46 godina.
Upozorenje iz Slovenije
Iako je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić još u subotu umirivao javnost te tvrdio kako će Hrvatske vode poduzeti sve mjere da uspješno kao i dosad provedu vodeni val iz Slovenije kroz Zagreb, odnosno Hrvatsku, već u nedjelju, a potom i u naredne dane, Sava je poplavila dio Hrvatske, uništila brojne kuće i iz obiteljskih domova prognala na stotine građana.
- Iz Slovenije smo primili upozorenje da će doći do obilnijih oborina, i da će samim time porasti vodostaj rijeke Save. To smo upozorenje proslijedili nasim ispostavama koje se nalaze uz nasip. No nasip od dvije i pol tisuće kilometara, koji je u našoj nadležnost, negdje je popustio zbog nabujale rijeke - kažu u Državnom centru za obranu od poplava.
Do prodora nasipa došlo je na lokacijama uz Savu uzvodno od Strmca Bukevskog i Sopa Bukevskom na dva mjesta dok je do probijanja nasipa došlo je kod naseljaTrstenik-Abesinija, Resnika, Donje Ščitarjevo, Željezno Desno, Bukevje-Drnek, Stružec Posavski, Strmec Bukevski-Trnje.
- Taj nasip naše ispostave provjeravaju vizualno, tako da nam je teško uvjeriti se kakvo je njegovo pravo stanje. Sigurno da ćemo ispitati mjesta na kojima je nasip popustio, napravit ćemo istragu i onda povući i konzekvence - kažu u Centru.
Prikupljaju podatke
Na izravno pitanje smatraju li se odgovornima za poplavljena područja, budući da su od slovenskih kolega još proteklog tjedna obavješteni za mogućnost vodenog vala, u Centru kažu kako su radili sve po Državnom planu za obranu od poplava.
Prema Državnom planu za obranu od poplava glavni zadaci Glavnog centra obrane od poplava su “kontinuirano prikupljanje i sistematiziranje svih relevantnih podataka i informacija za potrebe upravljanja obranom od poplava” te “analiza prikupljenih podataka u realnom vremenu, procjena mogućnosti nastanka opasnosti od poplava i ažurno obavješćivanje i upozoravanje nadležnih donositelja odluka u sustavu obrane od poplava na svim razinama”.
Gdje je nestao pijesak?
Na pitanje je li se kasno reagiralo na poplave, u Centru nisu dali odgovor već prozvali građevinske inspektore.
- To trebate pitati njih jer su oni dozvolili gradnju u djelovima velikogoričkog područja koje je poznato kao vrlo rizično područje - kažu u Centru. S tom tvrdnjom složio se i Pavle Kalinić, pročelnik Ureda za krizne situacije za područje Zagreba.
- Njima je velik problem i divlja gradnja, pa kuće nemaju stabilne temelje te su tako ugroženije za vrijeme elementarnih nepogoda. Zagrebačka županija nema tu sreću jer se od 1990. brane i nasipi nisu gradili. - rekao je Kalinić i dodao kako je Zagreb osiguran jer je nakon poplave 1964. izgrađen nasip.
Manjak pijeska i vreća naviše je pogodio mještane velikogoričkog područja koji su uvjereni da bi cijela priča bila sasvim drugačija da su na vrijem imali s čime graditi zečije nasipe.
Direktor nedostupan
Za organiziranje obrane od poplava odnosno za opskrbu pijeska i vreća za Zagreb i Zagrebačku županiju zadužena je Vodoprivreda Zagreb, no do njenog direktora Zvonka Marenića danas nismo uspjeli doći.
Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Goricecijeli je dan proveo u kriznom stožeru te kaže kako sustav nigdje nije zakazo te kako je posao jako dobro odrađen. - Upregnuli smo sva sredstva koja smo imali na raspolaganju. Pedeset sati nismo spavali i učinili smo sve što je u našoj mogućnosti - rekao je Barišić te ponovio kako su za dovoz pijeska i vreća bile su zadužene Hrvatske vode. Nije želio komentirati zbog čega je dopuštena gradnja u području visokog rizika od poplave.
- Nisam dovoljno stručan pa se ne bih želio upuštati u špekulacije. Posao koji smo mi imali, ponavljam, odrađen je maksimalno profesionalno - kaže Barišić.
20 lipa po kvadratu
Na pitanje je li se moglo ranije reagirati i postaviti obranu od poplava dok je vodeni val još bio u Sloveniji, Barišić je odgovorio “kako nije stručan to komentirati”.
Mještani potopljeni naselja danas su se zaklinjali kako više nikad neće plaćati naknadu za uređenje voda kao ni vodni doprinos prilikom izgradnje obiteljskih kuća. Sredstvima tih naknada financira se, između ostalog i za priprema planova za obranu od poplava.
Naknadu plaćaju vlasnici i korisnici nekretnina, a to mjesečno iznosi 20 lipa po metru četvornom.