ŠKOLJKAŠI I GLAVONOŠCI

FOTOREPORTAŽA S DNA PANONSKOG MORA Dođeš u šumu i shvatiš da si zapravo u nekom drugom svijetu...

    AUTOR:
    • Željko Mužević

  • OBJAVLJENO:
  • 23.04.2014. u 20:54

Zeljko Muzevic / CROPIX

SLAVONSKI BROD – Nije ništa senzacionalno, još manje spektakularno. Već, rekli bismo uobičajeno, svakodnevno za Slavoniju (a i malo šire). Ipak, oko Dana planeta Zemlje prožme čovjeka neki čudan osjećaj tu u slavonskoj šumi i shvatiš da nisi u šumi već na dnu mora, među glavonošcima, školjkašima, u nekom drugom svijetu ne tako davnom u zemljinoj povijesti. Tričavih 18 milijuna godina. Što je to u odnosu na milijarde.

Dobro, ovo more što su ga Panonskim zvali, izgubljeno je prije par milijuna godina, ali kažu da su njegovi ostaci sačuvani u nedalekom Sovskom jezeru, Paliću, Balatonu, termalnim vodama Bizovca, Tuzle…Dakle, nije ipak sve izgubljeno.

Tu u šumskom predjelu lokaliteta Kamenice iznad Sibinja, desetak kilometara od Slavonskog Broda, u jednoj stijeni što stoji usamljena med slavonskim stabarjem otkrio se svijet nekih od stanovnika Panonskoga mora. Nije ni to neka novost jer su mještani obližnjih sela iz te stijene klesali materijal za svoje kuće još u srednjem vijeku. I nazvaše ga „kamenice“. Tko zna koliko je ježinaca, školjaka, morskih pasa i kitova u temeljima slavonskih kuća.

Kako bi nama laicima i kroničnim neznalicama pojasnili gdje smo i što smo, s nama je pošla i ekipa iz Brodskog Muzeja Posavlja, a Ivana Maruščak, kustosica pripravnica objašnjava:

- Na lokalitetu se jasno vide ostaci Panonskog mora iz srednjeg miocena odnosno badena što odgovara starosti od prije nekih 15-ak milijuna godina. Vidimo tu kosture ježinaca i školjkaša koji su obitavali u pjeskovitim okolišima, a najčešći ježinac kojeg nalazimo u Dilju je Clypeaster te školjke iz skupine pectinidae

To što smo našli i što nalazimo uglavnom klipeastere ne znači da nisu obitavali i drugi ježinci već se radi o tome da je njihova ljuštura zbog kompleksnosti građe najbolje očuvana, odoljela svim procesima koji su se događali… Evo, imamo naslaga kršja i rijetko se može naći očuvanog ježinca jer ih je teško izvaditi iz stijene. Njih uglavnom nalazimo u potocima kao što je nedaleka Pljuskara koja je specifičan lokalitet jer se na jednom mjestu mogu vidjeti i najstarije naslage bilja i fosila. Inače, Pljuskara je u procesu za proglašenje geološkog spomenika prirode Hrvatske tako da će i to biti prilika da javnost više sazna o geologiji ovoga kraja.

Izdvajamo