SMJERNICE TURISTIČKE HRVATSKE

GARI CAPPELLI PROGOVORIO O BUDUĆNOSTI HRVATSKOG TURIZMA ' Svaka sredina treba sama odlučiti što i koliko želi od turizma'

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 08.09.2017. u 13:37

Zagreb, 061216.
Mihanoviceva 1.
U organizaciji Jutarnjeg lista odrzava se konferencija Turizam - izazovi i perspektive kojoj nazoce Gari Cappelli ministar turizma, Miroslav Dragiceviæ Horwath HTL Croatia, Ronald Korotaj Istraturist, Grupacija Luksic Hrvatska, Tomislav Popovic Maistra, Burak Baykan Dogus grupa, Zeljko Kukurin Valamar, Sanjin Solic Jadranka grupa, Sinisa Topalovic Horwath HTL Croatia. U tijeku je i panel diskusija na temu Investicije u turizam - realnost ili zabluda.
Na fotografiji: Gari Cappelli.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / HANZA MEDIA

Gari Cappelli

Svaka sredina treba sama odlučiti što i koliko želi od turizma i slijedom toga planirati prostor i potrebnu infrastrukturu, u što moraju biti uključeni njezini stanovnici, kao i javni i privatni sektor, a država je tu da pomogne sufinanciranjem projekata, poručuje ministar turizma Gari Cappelli.

Osvrnuvši se na ovoljetne kritike turizma zbog pritisaka na komunalnu i drugu infrastrukturu uslijed dolaska više turista nego dosad na hrvatski Jadran te propitivanja o smjernicama daljnjeg razvoja domaćeg turizma, Cappelli  je kazao da za taj razvoj jedina osnova treba biti model održivosti na dugi rok i kvaliteta.

"Sada imamo brz rast broja noćenja i sporiji rast prihoda, a kako bi neki htjeli da je to drugačije, došlo je do određenog 'rascjepa', pa i nerazumijevanja u nekim područjima, pri čemu bi lokalna razina trebala više o tome razmišljati i turistički razvoj odrediti tako da budu zadovoljni i stanovnici i turisti. Bez toga nema uspjeha", ocijenio je u razgovoru za Hinu Cappelli.

Naglasio je da održivi razvoj na dugi rok nije floskula, nego čitav niz mjera i standarda koje je promovirala Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i koje bi svatko tko razvija i planira turizam trebao provesti.

Navodi glavne definicije održivog razvoja turizma - upravljanje destinacijom uz suradnju svih koji u njoj žive i rade, gospodarska vrijednost turizma, njegov društveno-kulturni i utjecaj na okoliš, što bi, kako smatra, svi u svojim sredinama morali shvatiti sami, a ne da ih se 'savjetuje odozgo'.

Primjerice, navodi, ne može Ministarstvo točno znati koliko će gdje turista doći, koliko u tom mjestu ima vode ili snage u trafostanicama za struju i druge lokalne detalje važne za prihvat turista.

"Poznato je da su se u brojnim mjestima na Jadranu gradili smještajni objekti, uključujući i privatni smještaj i velike hotele s puno zvjezdica, a to najčešće nije pratila gradnja javne i druge infrastrukture. Prema UNWTO-u, postoji više od 100 parametara u destinaciji koje treba pratiti svake godine kako bi turizam bio održiv. Tu se dobro snašao otok Lošinj, koji je to i primijenio, a slično radi godinama i Istra, sustavno i u sinergiji svih", kazao je Cappelli.

Dodaje da porast kvalitete donosi i više cijene, pa time i potrošnju, pogotovo što u Hrvatskoj, kako smatra, za to ima prostora, jer visoke kvalitete već ima, a cijene su u mnogim segmentima turizma i ugostiteljstva i dalje niže nego u konkurentskim zemljama.

Najavio je i da kontinentu zemlje sada slijedi jači razvoj turizma, što je i u programu Ministarstva, a nada se da će to biti obuhvaćeno u prostornim i svim drugim planovima na lokalnim razinama.

O svim tim temama razgovaraju i pri obilasku terena i na Jadranu i drugim regijama. Ističu pritom da Ministarstvo i država mogu definirati smjernice razvoja turizma na nacionalnoj razini kroz strategije i slične dokumente i učiniti puno toga da se rasterete prometnice, trajektne i druge luke širenjem turističkog prometa na pred i posezonu i na što više krajeva Hrvatske, no ono što je bitno za svaku pojedinu destinaciju u njoj moraju sami definirati.

"Zasigurno je za razvoj i bolje upravljanje turizmom potrebna bolja i kvalitetnija organizacija svih procesa, a kroz izradu novog zakona o turističkim zajednicama, što je u procesu, regionalnim i županijskim TZ-ovima će se dati više prostora i za samostalno upravljanje i financiranje, kao i više novca u raspodjeli od primjerice boravišne pristojbe nego do sada", kazao je Cappelli.

"Zbog mogućih potreba za oko 10 do 12 tisuća novih radnih mjesta u turizmu iduće godine uslijed otvaranja novih objekata i produljenja sezone, planiramo još do kraja ove godine organizirati sajmove poslova u turizmu, pa moguće i neke bilateralne ugovore sa zemljama u okruženju oko eventualne potrebe uvoza radne snage za iduću godinu, jer i stabilnost, pravovremenost pronalaska i kvaliteta radne snage također pridonosi održivom razvoju i uspjehu turizma na dug rok", zaključio je ministar turizma.

Izdvajamo