LNG terminalom Hrvatska želi povećati energetsku neovisnost. No, cijela priča ima naglašenu geopolitičku dimenziju. Dok Europska unija i SAD snažno podupiru projekt - Rusija - koja osigurava polovinu hrvatskih potreba za plinom - otvoreno ga opstruira. U tom pravom geopolitičkom okršaju pojavio se novi akter - luksemburška kompanija kontroverzne prošlosti - Gasfin, piše HRT.
Luksemburška tvrtka Gasfin u prosincu prošle godine je od austrijske države otkupila potraživanja koja je bivša Hypo Alpe Adria banka imala prema kontroverznom riječkom poduzetnika Robertu Ježiću. Gasfin je time stekao kontrolu nad zemljištem na Krku na kojem je predviđena gradnja LNG terminala. Vlasnici ne kriju blisku suradnju s ruskim energetskim divom Gazpromom.
- Imamo projekte u Rusiji, gradimo sada za Gazprom jedan veliki infrastrukturni projekt. Radimo u Gani 'off shore' projekt, imamo na Crnom moru projekt, objašnjava svoju suradnju s Gazpromom za HRT čelnik Gasfina Davor Grčević.
Gazprom se dosad protivio izgradnji LNG-a na Krku želeći zadržati gotovo monopolnu poziciju pri uvozu plina u Hrvatsku. Nakon što su i Vlada i hrvatska predsjednica, ali i američki predsjednik Trump snažno poduprli izgradnju plutajućeg terminala, Rusi su odnedavno postali zagovornici kopnenog terminala. S obzirom na to da je za njegovu izgradnju potrebno nekoliko godina - to bi za njih značilo produljenje monopola, a time i dodatnih nekoliko milijardi eura prihoda. Grčević tvrdi da Rusi dosad nisu pokazali interes za LNG, ali ne isključuje suradnju.
- Ako bi Gazprom to predložio - razmislit ćemo, pojasnio je Grčević.
Iako su se dosad, pa i u poslovima s Gazpromom, najviše bavili plutajućim terminalima - u Gasfinu se protive sličnom projektu na Krku. Nema razloga da se radi prva faza od nekoliko milijardi kubika kad se može raditi odmah na kopnu, tvrdi Grčević i hrvatskoj Vladi nudi suradnju:
- U redu, vi ste maknuli projekt s kopna na more - vratite ga na kopno jer sad imate partnera s kojim možete razgovarati.
Sporna prošlost
No pojedini detalji iz Gasfinove prošlosti nisu idealna referenca za partnerstvo u projektu od strateškog nacionalnog interesa, navodi HRT koji javlja da se vlasnike i partnere tvrtke više puta dovodilo u vezu s kriminalom i korupcijom. Tako jedan od partnera trenutačno služi kaznu od 27 godina zbog pokušaja ubojstva.
- Gospodin Charles Ewert završio je u zatvoru zato što je izvršio atentat na gospodina Glocka, čovjeka koji proizvodi pištolje za američku vladu. Upucao ga je u garaži gdje inače parkiramo. Međutim, ne znam zašto bi to imalo veze s nama, kaže Grčević. Tvrdi da se Ewert našao na osnivačkom aktu Gasfinove tvrtke 'majke' Eastwell isključivo na inzistiranje luksemburške države.
Drugi veliki skandal u kojem se spominju vlasnici Gasfina je privatizacija uzbekistanskog telekoma. Istraživačka platforma OCCRP dovela je u vezu tvrku Eastwell s korupcijom zbog koje je Gulnara Karimova, kći uzbekistanskog predsjednika Islama Karimova, završila u zatvoru.
- Da, kći predsjednika Uzbekistana. Sve je jasno. Međutim, predsjednik je umro, kći je u zatvoru. Uvijek se javlja to pitanje. Ako smo mi tako umiješani - kako to da se nama ništa ne događa. Svi po zatvorima, svi nestali, a mi živi i zdravi i radimo, zaključuje Grčević za HRT.